Back to top

DOBRODOŠLI

JAVNI NATJEČAJ

za zasnivanja radnog odnosa na mjestu službenika (administratora)

– na određeno (12 mjeseci), puno radno vrijeme (1 izvršitelj/ica)

ROK PRIJAVE: 07. ožujka 2024. godine

Mjesto obavljanja rada je Zagreb.

Tekst natječaja možete preuzeti ovdje.


5. HRVATSKA KONFERENCIJA O SUPERVIZIJI

Od 10. do 12. travnja 2024. godine u Zagrebu će se održati 5. hrvatska konferencija o superviziji pod naslovom "Snaga supervizije u vremenu promjene".

Organizator - Hrvatsko društvo za superviziju i organizacijski razvoj

Sve informacije o sudjelovanju te upute za prijavljivanje prijedloga izlaganja dostupne su na poveznici: https://supervizija2024.org/


2. KOKOSS KONFERENCIJA

Interdisciplinarnost kao resurs

Pojedinac i zajednica u fokusu

Dubrovnik, 22.-25.02.2024.

Više o Konferenciji možete vidjeti ovdje.

Program Konferencije.


OBAVIJEST

Klinika za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice organizira Poslijediplomski tečaj I. kategorije „ Ovisnost o alkoholu “ koji će se održati od 15. i 16. veljače 2024. godine u Zagrebu, u prostorijama Klinike za psihijatriju KBC Sestre milosrdnice, Vinogradska c. 29, Zagreb.

Poziv možete preuzeti ovdje.


4. IZVANREDNA SKUPŠTINA

Pozivamo Vas na 4. izvanrednu skupštinu Hrvatske komore socijalnih radnika koja će se održati u hibridnom obliku (uživo i online) 02. veljače 2024. godine u Domu za starije osobe Medveščak, Trg Drage Iblera 8, Zagreb, s početkom u 16 sati.

Predlažem sljedeći:

DNEVNI RED

  1. Otvaranje Skupštine
  2. Izbor Radnih tijela:
    • Radno predsjedništvo (3 člana) i
    • Ovjerovitelji zapisnika (2 člana).
  3. Usvajanje Izvješća Radnog predsjedništva
  4. Usvajanje Dnevnog reda
  5. Usvajanje Poslovnika o radu Skupštine
  6. Usvajanje Pravilnika o postupku priznavanja prava na obavljanje djelatnosti socijalnog rada
  7. Privremeno imenovanje Predsjednika – Domagoj Kronstein
  8. Odluka o visini naknade za rad Zamjenice Predsjednika i Privremenog Predsjednika
  9. Razno

Zamjenica Predsjednika Hrvatske komore socijalnih radnika
mr. sc. Silvija Kancijan, diplomirani socijalni radnik


OBAVIJEST ČLANOVIMA

Zbog spriječenost Predsjednika Hrvatske komore socijalnih radnika dr.sc. Antuna Ilijaša, sve njegove dužnosti, sukladno članku 30. Statuta Hrvatske komore socijalnih radnika, obavlja Zamjenica Predsjednika mr.sc. Silvija Kancijan.


SVEČANOST OBILJEŽAVANJA 20 GODINA OSNIVANJA HRVATSKE PSIHOLOŠKE KOMORE

U petak 1. prosinca 2023. u Novinarskom domu u Zagrebu prigodnom svečanošću obilježeno je 20 godina osnivanja i djelovanja Hrvatske psihološke komore, koje predstavljaju dugogodišnji kontinuirani rad i posvećenost struci koja je od vitalnog značaja za dobrobit građana Republike Hrvatske. Hrvatskoj komori socijalnih radnika, kao članici Koordinacije komora u socijalnoj skrbi (KOKOSS), dodijeljena je posebna zahvalnica temeljena na zaslugama i doprinosima ostvarenim suradnjom s Hrvatskom psihološkom komorom kojom je unaprijeđena psihološka djelatnost, položaj psihologa te rad i status Hrvatske psihološke komore.

Više možete pročitati ovdje.


IZBORNA SKUPŠTINA HRVATSKE UDRUGE SOCIJALNIH RADNIKA

 

Izborna skupština HUSR-a – poziv

Kandidatura za tijela HUSR-a

 


INTERDISCIPLINARNOST KAO RESURS POJEDINAC I ZAJEDNICA U FOKUSU 22. - 25. veljače 2024. godine, DUBROVNIK

Zadovoljstvo nam je pozvati Vas na sudjelovanje na KOKOSS konferenciji u 2024. godini, koja će po drugi puta okupiti stručnjake usmjerene povećanju kvalitete života i ostvarivanju socijalne dobrobiti svih građana. Kompleksnost problema i prepreka u ostvarivanju potreba s kojima se susreću sve generacije, od djece do starijih osoba, u današnje vrijeme zahtijeva koordinirano i sustavno djelovanje više različitih dionika kako bi se postigli ciljevi osobne i socijalne dobrobiti kao i povećanje kvalitete života. S obzirom na značaj koji interdisciplinarnost ima u razumijevanju i djelovanju, ovogodišnja konferencija ponovno će naglasak staviti na suradnju kao sponu između različitih profesija: socijalne pedagogije, psihologije, edukacijske rehabilitacije, socijalnog rada i psihoterapije. Suradnja nije samo nužnost i ne događa se sama od sebe, ona zahtijeva konstantno ulaganje i dijalog. Brojna su pitanja s kojima se susrećemo kao što su: kako definiramo potrebe korisnika, kako potaknuti interdisciplinarnu suradnju oko pojedinog korisnika, što znači preuzimanje odgovornosti u interdisciplinarnoj suradnji, kako se definiraju granice u interdisciplinarnoj suradnji, na koji način se odgovornost distribuira u interdisciplinarnoj suradnji, što možemo svatko za sebe, a što trebamo zajedno u brizi za različite skupine korisnika sustava socijalne skrbi, zdravstva, pravosuđa, nevladinog sektora, obrazovanja, što znači imati privatnu praksu u današnje vrijeme, kako zajedno zagovarački djelovati s ciljem unapređenja položaja različitih skupina korisnika. Stoga je cilj konferencije razvoj dijaloga, prikaz primjera dobre prakse, međusobno upoznavanje i umrežavanje, kao i rasprava o daljnjim mogućnostima i oblicima razvoja suradnje u temama koje su važne za razvoj zajednica i njihovih članova. U ovom trenutku aktualnima se čine teme koje su prisutne u javnom prostoru, a koji su odraz problema s kojima se zajednice i pojedinci suočavaju. Osim s teškoćama koje „dobivaju” medijski prostor, svjesni smo i prisutnosti izazova s kojima se susreću pojedinci i zajednice, s kojima se oni, njihove obitelji i stručnjaci nose u „tišini”. Stoga želimo tematskim cjelinama dati prostor i jednima i drugima. Prva tema tiče se nasilja u području bliskih odnosa, obiteljskog nasilja, nasilja nad starijim osobama, vršnjačkog nasilja, sukoba među zajednicama i ratova. Temom nastojimo problematizirati na koji način djelovati preventivno, sustavno, tretmanski te kako kao stručnjaci možemo i trebamo interdisciplinarno surađivati s ciljem pomoći pojedincima i zajednicama da se osnaže, nose s posljedicama i razvijaju otpornost, polazeći od suvremenih spoznaja u konceptualizaciji nasilja u kontekstu ograničenih resursa i društvenih napetosti. Drugom temom želimo dati prostor primjerima dobre prakse, ali i izazovima u području rada s djecom i mladima, s ciljem poticanja njihovog razvoja u skladu s individualnim potrebama, standardom ljudskih i dječjih prava te podupiranja različitosti i inkluzije. Na koji način doprinijeti očuvanju mentalnog zdravlja s obzirom na suvremene spoznaje u tom području te kako unaprijediti položaj djece i mladih u kompleksnoj stvarnosti obilježenoj i digitalnim izazovima. Trećom temom želimo se osvrnuti na socijalno uključivanje i inovacije u različitim područjima kojima se nastoji povećati kvaliteta života svih građana, a posebice onih koji imaju otežan pristup resursima. Poticanje inovacija i programa socijalnog uključivanja naglašeni su i od strane Europske komisije s obzirom na potrebu interdisciplinarnog i multisektorskog pristupa za njihov razvoj. Četvrtom temom želimo potaknuti promišljanja o profesionalnim granicama i očuvanju istih, o standardima profesije i načinima ostvarenja, očuvanja i razvoja tih standarda u situacijama interdisciplinarne suradnje. Također, željeli bismo otvoriti dijalog o značaju brige o osobnoj i profesionalnoj dobrobiti stručnjaka te načinima na koje je moguće istu potaknuti i održati u promjenjivim i neizvjesnim društvenim uvjetima.  Nadamo se da će Vas predložene teme potaknuti da svojim izlaganjima, radionicama, poster prezentacijama ili tematskim simpozijem doprinesete poticanju i daljnjem razvoju interdisciplinarne suradnje.

 

Više o konferenciji možete pročitati ovdje


OBAVIJEST

S obzirom na veliki interes javnosti, važno je da vas obavijestimo da je HKSR još na sastanku s Ministarstvom u veljači ove godine upozorio na gorući problem žurnog smještaja djece te dogovorio trenutno i kontinuirano djelovanje na rješavanju problema, kao što je i vidljivo iz zapisnika sa spomenutog sastanka bit.ly/3LOpspY

Posljednji slučaj šestogodišnje djevojčice je jasno pokazao da se željeni pomak nije dogodio pa Komora iznova traži hitan sastanak u Ministarstvu radi utvrđivanja mjera koje će spomenuti dogovor oživjeti i ubrzati, jer naši korisnici, nažalost, nemaju vremena čekati.


STANJE U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI

Štefica Karačić, predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika i članica Upravnog odbora Hrvatske komore socijalnih radnika, govorila je o stanju u sustavu socijalne skrbi u kontekstu institucionalnog smještaja za djecu, a posebno nakon slučaja šestogodišnje autistične djevojčice čija je sudbina još uvijek neizvjesna.

Pročitajte ili pogledajte video zapis razgovora s našom Šteficom na linku niže.

https://n1info.hr/vijesti/ogromni-problemi-u-sustavu-socijalne-skrbi-velik-broj-djece-nema-adekvatnu-skrb/


Svjetski dan borbe protiv Alzheimerove bolesti

"Nikad nije prerano, nikad nije prekasno" 

Upravo je to tema ovogodišnjeg Svjetskog dana borbe protiv Alzheimerove bolesti, kojeg obilježavamo danas, 21. rujna. Svjetske organizacije ove godine usredotočene su na identifikaciju čimbenika rizika i primjenu mjera koje mogu pomoći u sprečavanju pojave demencije, baš kao što smo i mi, socijalni radnici, posvećeni tom cilju kako bismo na vrijeme i pravovremeno pružili adekvatnu pomoć svima kojima je potrebna. 

 


Sjećanje na kolege i tragediju u Đakovu

Događaje 9. srpnja 2019. godine malo koji socijalni radnik može zaboraviti, a svakako ih se sjeti svake godine početkom srpnja. Svi se sjećamo gdje smo bili i što smo radili kada smo čuli vijest o kolegama koji prolaze naše najveće profesionalne strahove. Još uvijek se stegne i srce i želudac… i izbiju i tuga i ljutnja i strah i nada i želja… Sve odjednom, još uvijek. I još uvijek je teško naći riječi i objašnjenje zašto se takve stvari događaju i odgovoriti na bezbroj pitanja koja se i dalje pojavljuju.

Naše misli su s obiteljima i prijateljima naše Blaženke i našeg Ivana, ali i sa svima koji smo ostali promijenjeni zbog ove tragedije. Pozivamo vas da podijelite s nama svoje osjećaje i misli, ali i želje, da budemo zajedno u ovome. Pridružite nam se u obilježavanju našeg sjećanja na tragično stradale kolege simboličnom minutom šutnje na vašim radnim mjestima u ponedjeljak, 10. srpnja, u 12.05 sati. I ovom zajedničkom gestom pokažimo da želimo promjene u društvu, želimo promjene u stavu prema radu socijalnih radnika, želimo poštovanje prema našem radu i povjerenje u naš rad. Najviše želimo da se mi sami i dalje ponosno odazivamo na poziv zvan socijalni rad.


EDUKACIJA ZA VODITELJA/VODITELJICU BIBLIODRAME 2023. i 2024.

Poziv na edukaciju možete preuzeti ovdje

Edukacija iz Bibliodrame provodi se u sklopu Njemačkog društva za Bibliodramu pod vodstvom trenera Helmuta Krellera i Zdravke Leutar. 

Edukacija će se održavati u Zagrebu i na otoku Olibu od 1. rujna 2023. 

Grupa je formirana i može primiti još nekoliko polaznika te napominjemo važnost fleksibilnosti termina koji se mogu nadoknaditi u slučaju opravdanih izostanaka. 

Prvi susret je 1. rujna 2023. godine u 14 sati u Miramarskoj 100 u Zagrebu (pored Filozofskog i strojarskog fakulteta). Dobro došli!

Edukacija traje dvije godine i uključuje ukupno 400 sati po 45 minuta, od čega 260 sati teorije i prakticiranja vođenja bibliodrame u zatvorenoj skupini, 120 sati sudjelovanja u seminarima bibliodrame i 20 sati sudjelovanja u seminarima psihodrame. 

Na kraju edukacije polaznik/polaznica brani svoj završni rad na izabranu temu i dobiva certifkat kao voditelj bibliodram


INTERVJU

O važnosti, cilju i potrebi za pokrenutom Inicijativom za zapošljavanje socijalnih radnika u hrvatskim školama, za Media servis progovorila je jedna od inicijatorica - profesorica Marijana Kletečki Radović. Što je ona imala za reći na temu zašto bi svaka škola trebala imati socijalnog radnika, poslušajte klikom na linku.

Izvor: Media servis

"...imamo sve više i više socijalnih rizika koji se javljaju u našem društvu i ako je neka struka pozvana da radi na prevenciji tih socijalnih rizika... to su prije svega socijalni radnici."

U otvorenom intervjuu za N1, profesorica Olja Družić Ljubotina iz Studijskog centra za socijalni rad Pravnog fakulteta u Zagrebu govorila je o Inicijativi za zapošljavanje socijalnih radnika u školama. Naglasila je da su upravo socijalni radnici najbolje educirani za prevenciju i pravovremeno prepoznavanje socijalnih rizika koji mogu utjecati na djecu i mlade u ovom ranjivom periodu njihovog života. O istoj temi, profesorica je također progovorila i u eteru Radija Sljeme. Cijeli intervju pogledajte u nastavku!

https://www.youtube.com/watch?v=IZFDhdgx0Yc


Zadarska županija - Po prvi put obilježen Nacionalni dan udomiteljstva

U Gradskoj knjižnici obilježen je Nacionalni dan udomiteljstva, a upravo je ovo bila prigoda da se na javnoj tribini razgovara i traži načina da se potakne više ljudi na udomljavanje, budući da je, izvaninstitucionalna skrb izuzetno važna za djecu, ali i odrasle osobe.

Članak možete pročitati na sljedećem linku:

Zadarskilist.novilist.hr – Po prvi put obilježen Nacionalni dan udomiteljstva: U zadarskoj županiji nije previše zastupljeno


ZAKLJUČCI STRUČNOG SKUPA „SKRBNIŠTVO U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI“ I PRIJEDLOZI ZA UVOĐENJE NOVITETA U PRAKSU i ZAKONODAVSTVO

Zajednica socijalnih radnika - praktičara okupljena na stručnom skupu iznijela je kritiku postojećem modelu skrbništva, ali se i usuglasila u konstruktivnim prijedlozima, te naglašava potrebu za HITNOM i GORUĆOM potrebom promjene instituta skrbništva koji već duži niz godina bez ikakvih promjena egzsistira u Republici Hrvatskoj.

Zaključke donosimo u nastavku:

Koordinacija međuresorne suradnje

Ministarstvo zdravstvo, civilni sektor, socijalna skrb, pravosuđe, financijski sektor

Regionalne samouprave i lokalne uprave

Međusobna suradnja

Prednosti održavanja sastanaka međuresornih timova

Predlaganje i provođenje programa

Obavezni i redoviti na svim razinama

Visoka razina stručnih znanja i postupanja

Senzibilizacija javnosti

Socijalna uključenost osoba s invaliditetom

Psihoeduakcije lokalnih zajednica o potrebama osoba s invaliditetom

Uključivanje medija/javne kampanje - educirati i senzibilizirati širu javnost za potrebe osoba s invalidtetom posebno osoba s mentalnim teškoćama

Osiguran temelj za provedbu načela nacionalne strategije zaštite mentalnog zdravlja

Uspostavljanjem i organiziranjem: stručnih radnih sastanka i međuresorne suradnje stručnih skupova/konferencija/simpozija

Definiranih dionika: predstavnici zakonodavne i akademske zajednice i zajednice praktičara uključujući i druge sustave: javnobilježničku i odvjetničku komoru, zdravstvo, mup, financijski/bankarski sustav, centar za posebno skrbništvo i dr.

S ciljem: adekvatne provedbe/primjene sveobuhvatne zaštite osoba s invaliditetom skrbničku zaštitu kao specifičnu u svojoj pojavnosti i sa specifičnim pravnim apsektom djelovanja druge osobe u odnosu na štićenika

Sustav socijalne skrbi

Razviti širok spektar socijalnih usluga

Socijalni model brige o osobama s invaliditetom

Specijalizacija stručnih osoba - rad s osobama s invaliditetom

Osnaživati socijalni rad u zajednici

Osigurati timski rad i omogućiti veći broj stručnjaka u radu s osobama s invaliditetom

Uključiti stručnjake u međuresornu suradnju

Razviti oblike odlučivanja uz podršku

Stručna znanja umjesto administrativnih poslova

Pravosuđe

Lista ovlaštenih skrbnika

Osnovati posebne odjele pri općinskim sudovima i stalnim službama sudova

Nadležnost nad centrima za skrbinštvo te uključivanje stručnjaka iz sustava zdravstva u međuresornu surdanju

Imenovati skrbnike, pratiti rad skrbnika, odabrati naknade

Specijalizacija stručnih poslova - specifična znanja radi odlučivanja o potrebama osoba s invaliditetom

Prijedlog osiguravanja kvalitetne skrbničke zaštite - za osobe s invaliditetom

Zdravstvo

Definirati postupke koji su u okviru lječničke obaveze pružanja zaštite/ postupaka lišenja poslovne sposobnosti radi liječenja

Uključiti stručnjake iz sustava zdrastva u međuresornu suradnju

Educirati zdravstvene radnike o njihovim obavezama i široj regulativi iz područja skrbništva i zaštite osoba s invaliditetom

Većim brojem socijalnih radnika omogućiti prava iz sustava dostupnim i razumljivim osobama s indvaliditetom

Zaključke pogledajte ovdje.


Inicijativa za zapošljavanje socijalnih radnika u školama u Republici Hrvatskoj

Očitovanje Uredu pravobraniteljice za djecu u vezi inicijative za zapošljavanje socijalnih radnica-ika u osnovnim i srednjim školama

Preporuka Pravobraniteljice za djecu

Hrvatska komora socijalnih radnika pokrenula je Inicijativu za zapošljavanje socijalnih radnika u školama u Republici Hrvatskoj. Inicijativu su potpisali Hrvatska komora socijalnih radnika, Hrvatska udruga socijalnih radnika, Pravni fakultet u Zagrebu - Studijski centar socijalnog rada te Koordinacija komora u socijalnoj skrbi koja broji 8000 članova.

Kao Inicijativa predlažemo da se u novi Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi unese odredba po kojoj će stručni suradnik u školskoj ustanovi, uz pedagoga, psihologa, knjižničara, magistra edukacijske rehabilitacije, magistra logopedije, magistra socijalne pedagogije, obavezno biti i socijalni radnik, odnosno magistar socijalnog rada/magistar socijalne politike.

Navedeni dokument upućen je na adrese Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Vlade Republike Hrvatske (predsjedniku Vlade, mr.sc. Andreju Plenkoviću te potpredsjedniku Vlade za društvena pitanja, dr.sc. Davoru Božinoviću), Hrvatskoj udruzi ravnatelja osnovnih škola, Udruzi hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja, Pravobraniteljici za djecu te Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu.

Inicijativu možete preuzeti ovdje.

Vecernji.hr – Pokrenuta Inicijativa za zapošljavanje socijalnih radnika u školama: Izdvojena četiri razloga

Antenazadar.hr – Pokrenuta inicijativa za zapošljavanje socijalnih radnika u školama: Izdvojena četiri razloga


HKSR: „Ministre Beroš, dosta je diskriminacije i ignoriranja socijalnih radnika u zdravstvu!“

Hrvatska komora socijalnih radnika najoštrije osuđuje jučerašnju izmjenu Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama jer diskriminira socijalne radnike zaposlene u zdravstvu i stavlja ih u nejednaki položaj u odnosu na druge srodne struke društveno humanističkog smjera (psiholozi, defektolozi, edukacijski rehabilitatori, logopedi) u obavljanju poslova jednake složenosti. Prema spomenutoj Uredbi, socijalni radnici imaju niži koeficijent i manju plaću u odnosu na svoje kolege istog stupnja obrazovanja zaposlenih u istoj djelatnosti zdravstva što predstavlja očiglednu diskriminaciju.

Punih deset godina upozoravamo na potrebu izmjene Uredbe, uključujući i dopise koje je Komora službeno slala neposredno uoči donošenja uredbe, ali nažalost uzalud. Također, u više navrata od Ministarstva zdravstva tražili smo sastanak s ciljem da se razmotri predmetno pitanje i otvori prostor za dijalog, no do danas nismo dobili odgovor. Također, od strane Ministarstva zdravstva se nije uvažila ni preporuka Pučke pravobraniteljice koja je u više navrata upozorila Ministarstvo na diskriminaciju.

Činjenica je da su socijalni radnici u zdravstvu neizostavan dio interdisciplinarnog tima pri odjelima zdravstvenih ustanova u kojima rade, da u svom radu provode niz složenih dijagnostičko terapijskih postupaka i pružaju usluge u zdravstvu, da u okviru svoje djelatnosti sudjeluju u prevenciji, procesu dijagnostike, liječenja i rehabilitacije pacijenata, da svojim stručnim znanjima, vještinama i kompetencijama doprinose zaštiti i promicanju zdravlja pacijenata. Budući da imaju jednako važnu ulogu u sustavu zdravstva kao i kolege drugih srodnih struka zaslužuju i isti tretman i status. Ovakvom Uredbom šalje se izravna poruka da Ministarstvo zdravstva očigledno ne misli tako, odnosno pokazuje da su za njih socijalni radnici u zdravstvu manje vrijedni od ostalih kolega.

Budući da nejednakost u statusu i koeficijentu čini povredu prava socijalnih radnika, tražimo od Ministarstva zdravstva da ispravi nepravdu i socijalne radnike u zdravstvu konačno učini vidljivima u sustavu i jednakima s drugim srodnim strukama.

Nadalje, socijalni radnici daju punu podršku medicinskim sestrama i tehničarima u borbi za pravednije vrednovanje njihove uloge u sustavu zdravstva, svjesni da je pravedan tretman svih zaposlenih u zdravstvu temelj učinkovite zdravstvene skrbi za sve građane Republike Hrvatske.

Predsjednik HKSR

Antun Ilijaš

Hrt.hr – Dosta je diskriminacije socijalnih radnika u zdravstvu

Tportal.hr – Nezadovoljstvo ključa među socijalnim radnicima: Dosta je diskriminacije

Indeks.hr – Komora ljuta zbog nove uredbe: Dosta diskriminacije socijalnih radnika u zdravstvu

Glasistre.hr – HKSR: Dosta je diskriminacije socijalnih radnika u zdravstvu

Vecernji.hr – Ilijaš: Socijalni radnici u zdravstvu zakinuti su i diskriminirani, podržavamo prosvjed medicinskih sestara


Reforma mora unaprijediti sustav socijalne skrbi, a socijalni radnici ne mogu dati svoj doprinos bez resursa, uvažavanja i suradnje

Na svečanom obilježavanju Svjetskog dana socijalnog rada u Zagrebu predstavnici struke i nadležnog ministarstva usuglasili su se oko potrebe da zajednički traže rješenja za probleme u sustavu socijalne skrbi.

U utorak je u organizaciji Hrvatske udruge socijalnih radnika i Hrvatske komore socijalnih radnika svečano obilježen Svjetski dan socijalnog rada pod nazivom “Poštivanje različitosti kroz zajedničko društveno djelovanje”. U nazočnosti više od 120 socijalnih radnika, te više od 200 socijalnih radnika putem zoom platforme, gostiju i uzvanika organizirana je i panel rasprava na temu „Reforma kao prilika“ na kojoj je sudjelovao i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić te tradicionalna dodjela nagrada istaknutim stručnjacima i organizacijama koje su svojim djelovanjem posebno pridonijeli razvoju profesije i unapređenju socijalne skrbi

Predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika i članica Upravnog odbora Hrvatske komore socijalnih radnika Štefica Karačić istaknula je da se „socijalni rad uvijek nalazi u nekom trenutku – ili je kriza ili neka aktualna tema“. Prema njezinim riječima, u zadnje vrijeme glavna tema je još jedna u nizu reformi sustava socijalne skrbi, s ciljem unaprjeđenja sustava kako bi postao učinkovit i mogao odgovoriti na potrebe svakog čovjeka, ali da bi sustav doista bio učinkovit, socijalni radnici trebaju resurse. „Hrvatska udruga socijalnih radnika i Hrvatska komora socijalnih radnika prije nekoliko dana ministru Piletiću predale inicijativu za poboljšanje reforme kako bi ona pomogla da se sustav unaprijedi, ali i kako bi bio fleksibilniji i dostupniji korisnicima, a šteta od neželjenih promjena bila manja“, naglasila je Štefica Karačić i podsjetila kako socijalni radnici imaju velikih problema u osiguranju kapaciteta za smještaj korisnika, posebno onih najosjetljivijih – djece i osoba starije životne dobi. Poseban problem su krizni i interventni smještaj pa je Karačić istaknula: “U sustavu nemamo mogućnosti da to realiziramo i stručnjaci se jako iscrpljuju i nose veliku odgovornost jer ne mogu zaštiti korisnika ako nemaju resurse. To nam je prioritetna tema koju želimo riješiti u dogovoru s Ministarstvom”.

Predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika Antun Ilijaš naglasio je da je inicijativa proizašla iz primjedaba i prijedloga struke s terena na Zakon o socijalnoj skrbi, a uz podršku akademske zajednice. Smatra kako je ovo prijelomni trenutak i nada se da će ministar u predstojećim izmjenama Zakona čuti glas struke i potrebe korisnika. „Postoji mudra izreka koja možda najbolje oslikava svu potrebu da u reformi sustava socijalne skrbi sudjeluju svi njezini dionici, od nadležnog ministarstva kao kreatora politika do socijalnih radnika kao praktičara na terenu. A izreka kaže: 'Ako želite brzo ići, idite sami. Ako želite daleko stići, pođite zajedno.' Nadam se da ćemo ići zajedno i stići na cilj“ rekao je Ilijaš.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić na primjedbu o nedostatku resursa je rekao da je svjestan da se bez resursa ne može, ali i da je činjenica da diljem Hrvatske niču novi resursi, novi objekti centara i udruga, mahom koristeći EU fondove. “Trebamo se čuti, ali i razumjeti. Nekad mi imamo argumente koje vi ne želite prihvatiti, a nekad vi imate argumente koje do sada možda nisu dovoljno dobro čuli oni koji su trebali. Za prolivenim mlijekom nećemo plakati”, rekao je Piletić.

Napomenuo je kako je ova godina izazovna jer je startala reforma pa treba vidjeti ima li prilike da se ispravi nešto što je možda 'zapelo'. “Nema te reforme koja se može provesti za jedan dan ili u trenutku stupanja zakona na snagu. Potrebno je zajedničko djelovanje i u njega ne sumnjam, zazivam ga i pružam ruku suradnje i to je ključna poruka zbog koje sam došao ovdje”, poručio je Piletić.

Na koncu svečanosti podijeljene su nagrade Hrvatske udruge socijalnih radnika, pojedincima i ustanovama, a ovogodišnji laureati su:

Priznanje HUSR-a dobili su:

Udruga savjetovališta „Uz tebe sam"

Centar za pružanje usluga u zajednici Zadar

Hrvatski zavod za socijalni rad, Županijska služba Koprivničko-križevačke županije, Područni Ured Koprivnica

Godišnju nagradu Jakov Kudrić dobili su:

Dječji dom Maestral Split

Udruga „ Na drugi način”

dr.sc.Romana Galić, dipl.socijalna radnica

Počasna nagrada Tatjana Marinić

Mira Pekeč Knežević, dipl.soc.radnica, zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom

Kandidatura je prihvaćena, prijedlog je upućen Skupštini HUSR-a koja će se održati u listopadu 2023. godine. Nagrada će biti uručena povodom Svjetskog dana socijalnog rada 2024. godine

Hrvatska komora socijalnih radnika


SVJETSKI DAN SOCIJALNOG RADA (21.03.2023.)

Zajedno s Hrvatskom udrugom socijalnih radnika, ovogodišnji Svjetski dan socijalnog rada obilježili smo organiziranjem stručnog skupa na temu „Poštivanje različitosti kroz zajedničko društveno djelovanje“.

Brojni kolege i kolegice okupili su se u hotelu "Dubrovnik" u Zagrebu kako bi razmijenili iskustava te sudjelovali u tradicionalnoj dodijeli nagrade od strane HUSR-a onima koji su predanošću i odgovornim radom doprinijeli razvoju profesije.

Osim nagrada, svečanost je upotpunila i panel diskusije na temu „Reforma kao prilika“ u kojoj je, među ostalima, sudjelovao i sam ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić. U nastavku donosimo nekoliko fotografija s današnjeg okupljanja!

  

  


USUSRET SVJETSKOM DANU SOCIJALNOG RADA: Pogled iznutra očima umirovljene socijalne radnice Antonije Maltar

Svoj 42-godišnji radni vijek provela sam u centru za socijalnu skrb. Tadašnji Centar za socijalni rad osnovan je godinu dana prije mog zapošljavanja, 1977. godine, u tada nerazvijenoj općini Novi Marof. U Centru su tada, za područje s više od 30.000 stanovnika, na stručnim poslovima radila tri socijalna radnika. Naš „šef“ je bio socijalni radnik, jedan iz prve generacije školovanih socijalnih radnika, jako posvećen tome da Centar dobije zasluženi ugled i mjesto u zajednici. Sredstva namijenjena za potrebe socijalne zaštite bila su nedostatna, socijalne pomoći su se dodjeljivale vrlo restriktivno i bez jasno utvrđenih kriterija. Socijalni radnici su u to vrijeme puno radili s pojedincima i obiteljima u rješavanju njihovih problema, surađivali smo sa socijalnim radnicima u drugim centrima, domovima socijalne skrbi, bolnicama i poduzećima. U našoj sredini nije bilo javnih servisa koji bi ljudima omogućili bolju kvalitetu života (brige o djeci, starijim osobama), često smo bili pod pritiskom da „odrađujemo“ poslove drugih službi, ali unatoč tadašnjim ograničenjima, imali smo osjećaj da svoja stručna znanja možemo koristiti u radu s ljudima i da kao profesija uspijevamo naći svoje mjesto. U to vrijeme je naš Centar imao Savjetovalište za brak i obitelj i Klub liječenih alkoholičara, a zahvaljujući angažmanu tadašnjeg direktora Centra, osnovana je u Novom Marofu zaštitna radionica koja je zapošljavala osobe s invaliditetom. Osamdesete prošlog stoljeća bile su i godine razvoja socijalne psihijatrije i tada nam se otvorila mogućnost ravnopravnog sudjelovanja s drugim stručnjacima u procesima liječenja od alkoholizma i rehabilitacije ovisnika i njihovih obitelji, te mogućnost edukacije socijalnih radnika za rad s obiteljima, što je bila velika promjena, s obzirom na to da nam je stručno usavršavanje bilo do tada uglavnom nedostupno. Centar je donošenjem tadašnjeg Zakona o braku i porodičnim odnosima dobio niz novih ovlasti u području zaštite djece i obitelji, nakon čega su u Centru zaposleni pravnik i psiholog. Timski rad, interdisciplinarni pristup u radu s ljudima i kvalitetna stručna podrška tadašnjeg Republičkog zavoda za socijalni rad promjene su koje su uvelike unaprijedile kvalitetu stručnog rada. Tijekom osamdesetih, s pogoršanjem ekonomskih prilika i padom životnog standarda, rasla je potreba za većim i raznovrsnijim materijalnim davanjima. Socijalni radnici su se sve više bavili preračunavanjima novčanih pomoći i administriranjem, a sve je manje bilo vremena i mogućnosti za rad s ljudima. Ratno i poslijeratno vrijeme nosilo je nove izazove. Socijalni radnici su podnijeli golem teret zbrinjavanja prognanika i izbjeglica, no nažalost, njihov doprinos u domovinskom ratu nije nikad javno spomenut. Siromaštvo i razdoblja krize u poslijeratnom razdoblju doveli su do porasta problema mentalnog zdravlja, obiteljskih problema, nasilja, zanemarivanja djece, problema u ponašanju djece i mladih, problema starije populacije. U centrima za socijalnu skrb nije bilo dovoljno stručnih radnika (kadrovska popunjenost u našem Centru bila je ispod 50 %), materijalna sredstva i oprema bili su nedostatni. U takvom raskoraku potreba i očekivanja društva sa stvarnim mogućnostima Centra da odgovori na te potrebe, socijalni radnici su se osjećali sve nemoćnijima. Iako nas je često pogađalo što smo bili predmet neutemeljenih kritika, bilo nam je jasno da sve veća očekivanja od profesije i sve izraženiji fokus javnosti na sustav socijalne skrbi nije samo znak neshvaćenosti i nepoznavanja vrijednosti našeg rada, nego je i pokazatelj koliko je naša profesija važna u društvu. U posljednjih trideset godina započete su ili provedene brojne reforme, unaprijeđeno zakonodavstvo, zaposleni su novi radnici u centrima za socijalnu skrb i osigurani su bolji uvjeti za rad, no mnogi problemi i dalje ostaju neriješeni i izvor su nezadovoljstva. Za nas koji smo radili u Centru nikad nije izvor frustracija bio u neposrednom radu s korisnicima, nego u nerazumijevanju i nedostatku podrške od strane onih koji su odgovorni za sustav. U našem malom Centru za socijalnu skrb shvatili smo da se sa svakim problemom lakše nosimo ako se, prije svega, oslanjamo na vlastite resurse: na naše znanje i kompetencije, dobre međuljudske odnose u kolektivu, dobru suradnju s kolegama i suradnicima. To su naše snage koje nam pomažu u radu i čuvaju nas od stresa i sagorijevanja. U ulozi ravnatelja Centra smatrala sam se odgovornom da stručni radnici imaju primjerene uvjete rada, da budu savjesni u obavljanju svojih radnih zadataka, da se neprekidno educiraju i stječu nove kompetencije, te da se osjećaju sigurno i da imaju podršku i razumijevanje, i od strane ravnatelja, ali i kolega, u situacijama kad nastanu teškoće, pa i pogreške u obavljanju posla. Važno je osvijestiti i „proslaviti“ svaki uspjeh i svaki lijep dan na poslu jer to jača samopouzdanje pojedinca i kolektiva i pokretač je daljnjeg napredovanja. Svih proteklih godina vodili smo mnoge borbe. Svojim djelovanjem, s pozicija radnika centra ili putem strukovne udruge, otvarali smo socijalne teme u javnosti, informirali smo građane, suradnike, kreatore lokalnih politika, poticali razumijevanje i empatiju za potrebe slabijih članova društva, a ujedno gradili pozitivnu sliku o našoj profesiji, što je rezultiralo i pozitivnim promjenama. Današnje vrijeme je osobito izazovno, što utječe na život svakog od nas i posebno pogađa najranjivije skupine u društvu. U ovom je vremenu osobito važno da resorno ministarstvo, u suradnji sa stručnjacima u sustavu socijalne skrbi, unapređuje sustav kako bi mogao odgovoriti na potrebe svojih korisnika. Ova suradnja ujedno pretpostavlja aktivno sudjelovanje i zajedništvo svakog socijalnog radnika, svih ustanova socijalne skrbi, strukovnih udruga i svih drugih dionika. Vrijednosti na kojima počiva socijalni rad potiču socijalne radnike da u svom djelovanju radi postizanja pozitivnih socijalnih promjena nikad ne posustanu.

Antonija Maltar, socijalna radnica, 20 godina ravnateljica centra, 10 godina predsjednica Udruge socijalnih radnika Varaždinske županije i članica više humanitarnih i drugih udruga u zajednici, u mirovini od rujna 2020. godine.


INICIJATIVA SOCIJALNIH RADNIKA ZA UNAPREĐENJE PROVEDBE REFORME SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI I DJELOVANJA HRVATSKOG ZAVODA ZA SOCIJALNI RAD

Temeljem komentara i preporuka pristiglih iz prakse socijalnog rada, a vezano uz primjenu Zakona o socijalnoj skrbi, Hrvatska udruga socijalnih radnika i Hrvatska komora socijalnih radnika dostavili su danas, 17.3.2023. godine, ministru rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marinu Piletiću Inicijativu socijalnih radnika za unapređenje provedbe reforme sustava socijalne skrbi i djelovanja Hrvatskog zavoda za socijalni rad.

Na sastanku je dogovoreno je da će ovaj dokument biti polazište za buduće sastanke i zajedničke aktivnosti u procesu reforme sustava socijalne skrbi.

Predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika

Predsjednik Hrvatske komora socijalnih radnika


ZAPISNIK - Radni sastanak u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Hrvatske komore socijalnih radnika, Hrvatske udruge socijalnih radnika i Sindikata zaposlenih u sustavu socijalne skrbi na temu nedostatnih kapaciteta smještaja i usluge organiziranog stanovanja za djecu

 

U ponedjeljak 20. veljače 2023. godine u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike održan je sastanak s predstavnicima HKSR, HUSR i Sindikata zaposlenih u djelatnosti  socijalne skrbi Hrvatske.

Na sastanku su sudjelovali ministar Marin Piletić, državna tajnica Margareta Mađerić, ravnateljica Uprave za obitelj i socijalnu politiku Marija Barilić, ravnateljica Zavoda za socijalni rad Tatjana Katkić Stanić, načelnica samostalnog sektora za upravni i inspekcijski nadzor Josipa Crnoja-Bartolić, privremena ravnateljica Hrvatskog zavoda za socijalni rad Tatjana Štritof,  predsjednik HKSR Antun Ilijaš, predsjednica HUSR-a Štefica Karačić, predsjednica Sindikata zaposlenih u djelatnosti  socijalne skrbi Hrvatske Jadranka Dimić i podpredsjednik Mato Zovkić  radi reakcije stručnjaka zaposlenih u Hrvatskom zavodu za socijalni rad i probleme u svakodnevnoj praksi pri osiguravanju potrebnih kapaciteta smještaja/organiziranog stanovanja za djecu koju je zbog sigurnosnih i/ili razvojnih rizika potrebno izdvojiti iz obitelji.

Istaknuta problematika od strane područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad i predstavnika sindikata, strukovne komore i udruge:

 

1.     Unatoč  širenju usluga u zajednici radi smanjenja rizika u obitelji i prevencija institucionalizacije djece, potrebe za smještajem djece se nisu smanjile.

2.     U tijeku sudskog postupka, a prije donošenja rješenja, područni ured HZSR mora predložiti sudu kome će se dijete povjeriti na skrb i taj pružatelj usluge treba osigurati to mjesto do donošenja rješenja suda.

3.     Različita postupanja ustanova u pogledu ne/primitka djece na smještaj.

4.     Nedostatna i otežana međuresorna suradnja u zaštiti djece, najčešće sa sustavom zdravstva 

Radi rješavanja teškoća u području zaštite dobrobiti djece u riziku i razvoja  usluga za djecu, mlade i obitelj dogovoreno je:

1.     Ponovno poslati uputu pružateljima usluga za djecu radi osiguranja kapaciteta za žurni smještaj djece

   rok: odmah

2.     Pokrenuti procese kojima će se osigurati dodatni kapaciteti za žurni smještaj djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi i organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku.

            rok: odmah/kontinuirano

·       Pokrenuti procese otvaranja novih stambenih zajednica

rok: odmah/kontinuirano praćenje

3.     Promjene statuta i širenje djelatnosti domova/centara za pružanje usluga u zajednici radi osiguranja dodatnih kapaciteta

rok: odmah

4.       Nastavak rada Povjerenstva za praćenje i analizu djece na smještaju

rok: kontinuirano

5.     Prikupljanje podataka i analiza djece na smještaju/organiziranom stanovanju dužem od tri godine u skladu s najboljim interesom svakog pojedinog djeteta

  rok: odmah/kontinuirano

6.     Nastavak praćenja i analize  udomiteljstva za djecu

rok: kontinuirano

7.     Pružanje stručne podrške i  jačanje suradnje između HZSR i područnih ureda i pružatelja usluga uz individualizirani pristup za svako dijete.

rok: odmah/kontinuirano

8.     Pružanje dodatne stručne podrške područnim uredima HZSR  koji imaju veći broj postupaka izdvajanja djece iz vlastite obitelji.

  rok: odmah/kontinuirano

9.     Suradnja s Ministarstvom pravosuđa i uprave radi efikasnijih postupanja kroz sudske postupke oduzimanja prava na stanovanje s djetetom i lišenje roditeljskog prava

rok: odmah/kontinuirano

10.  Suradnja s Ministarstvom zdravstva s ciljem jačanja suradnje u području zaštite interesa djece

rok: odmah/kontinuirano

Kontinuirano održavanje sastanaka sa predstavnicima strukovne komore, udruge i sindikata radi izvještavanja, praćenja provedbe i koordinacije dogovorenih aktivnosti , te rješavanja problema u području smještaja odraslih osoba i skrbništva, otežane međuresorne suradnje i  nužnog smanjenja nadležnosti HZSR.


Radni sastanak u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Hrvatske udruge socijalnih radnika i Hrvatske komore socijalnih radnika na temu stanja u sustavu!

U utorak, 14. veljače 2023. godine, u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike održan je sastanak s vodstvom Hrvatske komore i Udruge socijalnih radnika na temu stanja u sustavu, u svjetlu posljednjih reakcija stručnjaka s terena na osnivanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad i probleme u svakodnevnoj praksi koji se javljaju pri implementaciji novog sustava.

Na sastanku su Ministarstvo predstavljali ministar Marin Piletić, državna tajnica Margareta Mađarić i ravnateljica Zavoda za socijalni rad Tatjana Katkić Stanić, Tajnica Kabineta ministra Lana Pocrnja, predstavnik Hrvatske komore socijalnih radnika, predsjednik Antun Ilijaš predstavnik Hrvatske udruge socijalnih radnika, predsjednica Štefica Karačić, ujedno i članica Upravnog odbora.

Sastanak je trajao sat i pol, a konkretni rezultati su:

  1. Ministar Piletić je potvrdio zainteresiranost za suradnju sa strukovnim udrugama u procesu reforme sustava te prihvatio prijedlog struke da zajedno raspravimo i dogovorimo što i kako poduzeti da bismo riješili nagomilane probleme. Na prvom mjestu to je nedostatak smještajnih kapaciteta za djecu, a nadalje i rasterećenje Zavoda, odnosno njegovih područnih ureda od nepotrebnih poslova, te nužnost osnaživanja struke na terenu. 
  2. Prihvatili smo prijedlog ministra Piletića da se sljedeći tjedan u Ministarstvu organizira novi sastanak na kojem će uz ministra i njegove suradnike biti i ravnateljica Hrvatskog zavoda za socijalni rad i voditeljica inspekcijskog nadzora. Sljedeći sastanak bit će posvećen konkretno problemima žurnog smještaja djece i rasterećenja Područnih ureda, odnosno Zavoda.
  3. Ministar Piletić je prihvatio aktivno sudjelovanje na skupu koji HUSR organizira povodom Svjetskog dana socijalnog rada, a HUSR će predložiti program, odabrati sudionike i pripremiti detaljan program skupa.
  4. Dobili smo podršku ministra Piletića za organiziranje Konferencije socijalnih radnika od 22. do 24. svibnja 2023. godine u Tuheljskim toplicama s temom "Umijeće, znanost, etika i estetika socijalnog rada".
  5. Ministar Piletić je prihvatio sudjelovanje na KOKOSS konferenciji- Interdisciplinarnost kao resurs - Sinergija i suradnja stručnjaka za otpornije i održivo društvo koje će se održati od 23. do 25. veljače 2023. godine u Vodicama.

Nakon dugog ignoriranja struke ponovno postoji spremnost Ministarstva prihvatiti socijalne radnike kao relevantne sugovornike pa su svi socijalni radnici pozvani da se uključe svojim idejama, razmišljanjima i prijedlozima.


HKSR: Solidarni smo s napadnutom liječnicom, nasilje nad kolegama moramo spriječiti!

Povodom napada na djelatnicu Zavoda za javno zdravstvo u Virovitici prim.mr.sc. Elviru Koić Hrvatska komora socijalnih radnika još jednom upozorava na nedostatak zaštite u sustavu zdravstva i socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj i nećemo se umoriti od pozivanja na zaštitu svih djelatnika u javnom sektoru koji svakodnevno pomažu ljudima u ugrozi.

Svjedočimo sve češćem nasilnom ponašanju korisnika usluga prema svim djelatnicima u javnom sektoru. Prema podacima istraživanja Hrvatske liječničke komore čak 93 posto liječnika barem je jednom bilo izloženo verbalnom ili fizičkom nasilju, a svaki četvrti liječnik zabrinut je za svoju sigurnost.

Apeliramo na sve nadležne institucije u Republici Hrvatskoj da počnu djelovati preventivno kako do ovakvih napada ne bi dolazilo, te kako bi se omogućio siguran rad svih djelatnika sustava zdravstva i socijalne skrbi koji svakodnevno pomažu najugroženijim članovima društva.

Hrvatska komora socijalnih radnika izražava solidarnost s napadnutom djelatnicom u sustavu zdravstva, a ozlijeđenoj doktorici želimo brz oporavak i povratak na radno mjesto.

Indeks.hr – Komora socijalnih radnika: Zaštitite nas od napada, treba djelovati preventivno

Tportal.hr – Komora socijalnih radnika nakon napada u Virovitici: Zaštitite djelatnike koji svakodnevno pomažu ljudima u ugrozi

Glasistre.hr – Komora socijalnih radnika: Zaštitite djelatnike u sustavu zdravstva i socijalne skrbi

Nacional.hr – Komora socijalnih radnika: Zaštitite djelatnike u sustavu zdravstva i socijalne skrbi

In-portal.hr – Komora socijalnih radnika: Zaštitite djelatnike u sustavu zdravstva i socijalne skrbi

Glas-slavonije.hr – Bolja zaštita u javnom sektoru

Prigorski.hr – Komora socijalnih radnika: Zaštitite djelatnike u sustavu zdravstva i socijalne skrbi

Hina.hr – Komora socijalnih radnika: Zaštitite djelatnike u sustavu zdravstva i socijalne skrbi


Brza reakcija policije u Prelogu spriječila je da još jedan nemili događaj, u kojem se socijalnim radnicama prijetilo smrću, ne preraste u novu tragediju

Hrvatska komora socijalnih radnika kontinuirano poziva na međuresornu suradnju kao najučinkovitiji način za rješavanje mnogih problema u sustavu socijalne skrbi, a ponajviše problema nasilja kojem se socijalni radnici izloženi.

Utoliko pozdravljamo žurnu reakciju policije koja je počinitelja uhitila i trenutno nad njim provodi kriminalističko istraživanje. Nadamo se da će se i ostali resori uključiti i da ćemo ovakvim načinom suradnje što prije stati na kraj sve brojnijim slučajevima verbalnog i fizičkog nasilja nad socijalnim radnicima i svih zaposlenih u sustavu socijalne skrbi samo zato što obavljaju svoj posao i svoju društvenu ulogu.

Telegram.hr – Uhićen muškarac u Međimurju prijetio da će ubiti pet socijalnih radnica koje su obavljale nadzor


HKSR: Važnija su zajednička sustavna rješenja, nego individualni lov na “krivce”

Večernji.hr - Antun Ilijaš: Svaki oblik nasilja treba tretirati kao kazneno djelo, a ne kao prekršaj

Tragični događaj obiteljskog nasilja na zagrebačkom Žitnjaku koji je rezultirao smrću jednogodišnje I. A. ponovno je aktualizirao stari problem - javne reakcije na tragični slučaj koje u prvi plan guraju mogućnost propusta u radu socijalne službe, iako u tom trenutku javnost ne raspolaže baš nikakvom informacijom što je socijalna služba poduzela u tom slučaju.

Paušalno nabacivanje potencijalnom krivnjom u potpunosti nalikuje bacanja perja niz vjetar koje bi socijalni radnici trebali skupljati, umjesto da se prvo utvrde stvarne činjenice pa se tek onda traži krivca. Svaka osoba koja je iole upućena u problematiku socijalne skrbi morala znati da čak ni apsolutno besprijekoran rad svih aktera u sustavu socijalne skrbi, uz korištenje svih dostupnih alata i mogućnosti, ne nudi nikakvo jamstvo da se tragedija ne može i neće dogoditi.

Međutim, takva se praksa nastavlja i dalje iako su sve učestaliji slučajevi nasilja usmjerenog protiv socijalnih radnika dobrim dijelom posljedica takve atmosfere koja se stvara u javnom prostoru. Ako je moguće nekažnjeno napadati socijalne radnike u virtualnom svijetu, zašto isto ne primijeniti i u stvarnom životu.

Hrvatska komora socijalnih radnika poziva sve zainteresirane strane na zajedničko traženje rješenja za probleme u sustavu socijalne skrbi, a ne na individualni progon mogućih krivaca i prije nego li je činjenično stanje uopće utvrđeno.

Večernji.hr - Komora socijalnih radnika o ubojstvu na Žitnjaku: Niti besprijekoran rad sustava ne jamči da se tragedija neće dogoditi

24sata.hr – Komora socijalnih radnika: Trebamo sustavna rješenja, a ne individualni lov na krivce!

Tportal.hr – Komora socijalnih radnika reagirala nakon ubojstva djeteta u Zagrebu: Ponovno se stvara hajka na nas

Novilist.hr – Komora socijalnih radnika nakon što je obiteljski nasilnik ubio bebu, iskasapio majku: Opet se napadaju socijalni radnici

Prigorski.hr – Hrvatska komora socijalnih radnika: Ni besprijekoran rad nije jamstvo da se tragedija neće dogoditi

Dnevnik.hr – Komora socijalnih radnika o brutalnom ubojstvu u Kozari putevima: Važna su sustavna rješenja

Antenazadar.hr – Socijalni radnici o brutalnom ubojstvu djeteta: Važnija su sustavna rješenja nego individualni lov na krivce

Danas.hr – Komora socijalnih radnika o tragediji: Javnost ponovno stavlja socijalnu službu kao glavnog krivca

Zagreb.info – Socijalni radnici o ubojstvu bebe: Ni besprijekoran rad Centra ne može jamčiti da se tragedija neće dogoditi

Net.hr – Oglasili se socijalni radnici: Obiteljsko nasilje, koje je rezultiralo smrću jednogodišnjeg djeteta, aktualiziralo je stari problem

Avaz.ba – Socijalni radnici o ubistvu bebe u Hrvatskoj: Nije važan lov na krivce


PRIOPĆENJE

Zgroženi smo činom brutalnog nasilja koji se dogodio u Centru za socijalnu skrb Ivanec. Hitno smo pokrenuli interne protokole za ovakve situacije i u intenzivnom smo kontaktu s Centrom te kolegama stojimo na raspolaganju za svu potrebnu pomoć. Očekujemo hitnu reakciju nadležnih tijela te ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marina Piletića, jer ovo nažalost nije prvi puta da su izravno napadnuti socijalni radnici na svojim radnim mjestima./p>

Nacional.hr - Ministarstvo rada i Hrvatska komora socijalnih radnika osudili napad u Ivancu

Index.hr - Ministarstvo i Komora socijalnih radnika osudili napad u Ivancu


Domovi za djecu su na rubu izdržljivosti, tragični događaji dodatno su opteretili sustav

Jutarnji.hr - Domovi za djecu su na rubu izdržljivosti, tragični događaji dodatno su opteretili sustav


Gotovo usporedno s napadom u Čakovcu i socijalna radnica CZSS Vinkovci nažalost je bila žrtva još jednog agresivnog nasrtaja.

Prilikom rada na terenu s ciljem izvršavanja nadzora i provjeravanja uvjeta življenja malodobnog djeteta, socijalna radnica je pretrpjela fizički napad tijekom obavljanja svog posla. S obzirom na situaciju, zahvalni smo što su se u trenutku događaja na terenu nalazili i policijski službenici koji su brzom reakcijom spriječili eskalaciju ove situacije.

Svaki put ovakva vijest jednako nas pogodi, rastuži i razljuti. Učestalost ovih incidenata, iako jako uznemirujuća, dodatno nas motivira da kontinuirano radimo na poboljšanju uvjeta rada i sigurnosti svih naših članova i djelatnika sustava. Posebno smo posvećeni našim korisnicima koji su nam na prvom mjestu i uvijek im želimo pružiti kvalitetnu uslugu koju i zaslužuju.


Zgroženi smo još jednim napadom na socijalne radnike, ovoga puta u naselju Kuršanec u Međimurju.

Zgroženi smo još jednim napadom na socijalne radnike, ovoga puta u naselju Kuršanec u Međimurju. Unatoč činjenici da socijalni radnici pomažu najugroženijim korisnicima, odlaze na teren i prioritet im je zaštita djece i nemoćnih, umjesto pohvala za svoj nesebičan rad često su izloženi uvredama, prijetnjama i raznim napadima.

Pozivamo sve nadležne institucije na žurno postupanje u skladu sa zakonom kako bi se omogućio nesmetani rad socijalnih radnika i neometano pružanje podrške i pomoći svim korisnicima, a na što je prethodno opetovano i višekratno upozoravano.

Dajemo podršku svim socijalnim radnicima, ali i drugim kolegama u sustavu socijalne skrbi, kao i svim kolegama u zdravstvu, pravosuđu i drugim javnim službama koji svakodnevno rade za dobrobit korisnika. Svi smo mi odabrali svoj poziv s namjerom da služimo društvu i ovakve neugodnosti i problemi nas neće omesti u obavljanju naših dužnosti.

Jutarnji.hr - Komora reagirala nakon novog napada na socijalne radnice: Umjesto pohvala izloženi smo uvredama


ZAKLJUČCI XI. KONFERENCIJE SOCIJALNIH RADNIKA SOCIJALNI RAD NA PREKRETNICI: IDENTITET, MOĆ I PROMJENA

Sveti Martin na Muri, 16. - 18.5.2022.

Identitet profesije ne možemo i ne želimo svesti na sistematizaciju, normativne procedure i birokratski habitus. Profesiju socijalnog rada danas je potrebno sagledavati u aktualnom društvenom kontekstu neoliberalizma, menadžerizma i marketizacija, budući da se socijalna država sve više isključuje i odvaja od socijalne skrbi. Stoga je od izrazite važnosti poduzimati sve one profesionalne aktivnosti, na svim razinama profesionalnog djelovanja, koje će ublažavati negativne posljedice ovih procesa. Potrebno je utvrditi kako struka i profesija može pritiske, rizike i ograničenja pretvoriti u prilike za napredak i promjene imajući u vidu važnost holističke perspektive i svijest o dualnim pozicijama same profesije.

Oštro se protivimo reorganizaciji i obliku moći socijalnih radnika kako je to predviđeno u posljednjim zakonodavnim izmjenama. Treba nam sustav koji omogućuje „moć s“ umjesto „moć nad“ korisnicima. To podrazumijeva promišljanje i uporabu različitih metoda manifestaciji te moći, koja ne zazire od pružanja kako izravnog tako i neizravnog oblika otpora. Stoga ne želimo pristajati na održavanje statusa quo ili sudjelovati u štetnim politikama već biti jasno artikuliran glas društvene i stručne kritike.

Svjedočimo reformskim transformacijama koje ne samo da se nisu se pokazale uspješnima nego ih smatramo ugrožavajućima za korisnike sustava socijalne skrbi. Profesiji socijalnog rada treba istinska i smislena promjena radi dobrobiti korisnika i boljeg pravednijeg društva. Znamo da ukoliko želimo unaprijediti znanost i praksu u socijalnom radu nužno je razvijati nove oblike partnerstava. Oni se ponajprije ogledaju u istraživačkim, praktičnim i korisničkim savezima.


OBAVIJEST

Obavještavamo vas da smo 23.05.2022. godine imali priliku održati prvi sastanak s novim ministrom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike - Marinom Piletićem. Glavni cilj susreta bio je otvoriti dijalog te postaviti temelje za buduću uspješnu suradnju zahvaljujući kojoj ćemo moći surađivati u sinergiji i stavljati naše korisnike na prvo mjesto. Preopterećenost i općenita decentralizacija sustava gorući su problemi koji se trebaju početi sustavno rješavati što prije.

Klikom na link saznajte što je još predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika Štefica Karačić u intervjuu za N1 imala za reći uoči sastanka s ministrom.

Hr.n1info.com – Socijalni radnici: Samo odgovornost decentralizirana, sve ostalo centralizirano


SOCIJALNI RADNICI: NEKA SE POLITIČARI I BIROKRATI ISPRIČAJU I ZAHVALE KORISNICIMA NA STRPLJENJU

Hrvatska komora socijalnih radnika i Hrvatska udruga socijalnih radnika posljednjih mjeseci primaju brojne komentare i prigovore stručnih radnika Centara za socijalnu skrb vezane uz alarmantno stanje u sustavu socijalne skrbi i velike teškoće u primjeni novog Zakona o socijalnoj skrbi.

Promjene koje smo trebali nisu se dogodile donošenjem novog zakona nego su nam nametnuti novi administrativni poslovi, potpuno birokratski pristup i iscrpljivanje stručnjaka poslovima koji nas još više udaljavaju od naših korisnika.

Sustav uopće nije pripremljen za primjenu novih propisa u praksi. Nedostaju sredstva, ljudi, kapaciteti za smještaj i pružanje usluga. Informatička podrška za sada je zamrla pa su nas vratili u prošlo stoljeće i što je najgore, u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike ignoriraju naša pitanja i očekuju da šutimo ili da se divimo takvim rješenjima. Sustav je sada ovdje radi samoga sebe. Porazno za sve nas, ali istinito!

Međutim, socijalni radnici to ne mogu i ne smiju prihvatiti. Zato prenosimo jedan od spomenutih brojnih dopisa u kojima socijalni radnici s terena opisuju trenutno stanje u radu s korisnicima:

„Mi smo i dalje ovdje radi ljudi koji trebaju pomoć države, prije svih radi djece u riziku koja nemaju roditeljsku skrb, ljubav i toplinu vlastitog doma; radi naših starijih građana koji trebaju njegu, pažnju, poštovanje i sigurnost, a nemaju obiteljsku podršku ili svojom mizernom mirovinom ne mogu podmiriti niti osnovne životne potrebe; radi nezaposlenih koji u ovim teškim vremenima nemaju sredstva za život, a trebaju prehraniti sebe i svoje obitelji; radi mnogih ljudi koji nemaju dom i topli obrok pa trebaju smještaj, a država nema udomitelje ili ustanove koje će im to pružiti. Mi smo i dalje ovdje da podsjetimo sve koji su to zaboravili da ovi ljudi zaslužuju društvenu solidarnost, socijalnu pravdu, sigurnost, poštovanje i dostojanstven život kao i svaki drugi građanin ove zemlje kojemu već sutra može zatrebati naša pomoć.

Oprostite nam cijenjeni korisnici što nemamo više vremena za Vas, nego moramo sjediti u uredima i baviti se birokracijom kojom nas guše upravo ti novi zakoni i (dez)organizacija rada! Ispričavamo se svima jer pokušaji pružanja najbolje brige i skrbi socijalnih radnika za Vas, za naše korisnike, ne mogu uvijek biti uspješni zbog brojnih ograničenja u našem radu. Nadamo se da još nije kasno i da ćete čuti našu ispriku. Vjerujte i mi smo jednako nezadovoljni i nemoćni u borbi s nepravdom.“

Ovim putem i Komora i Udruga socijalnih radnika traže od resornog Ministarstva i svih političkih stranaka (vladajućih i opozicije) da istupe pred oči javnosti i:

  • zahvale za strpljenje i razumijevanje svakom djetetu kojem do sada nisu osigurali mjesto u drugoj obitelji - jer ne znaju kuda s njim,
  • zahvale svakoj starijoj osobi koja čeka na mjesto u domu ili u udomiteljskoj obitelji jer ne znaju kako osigurati veći broj kreveta u domovima ili u udomiteljskim obiteljima,
  • zahvale svakom čovjeku koji čeka da se okončaju postupci kako bi ostvarili pravo na novčane naknade koje su im obećane, ali za koje zakoni nisu osigurali sredstva odmah i sada,
  • ispričaju im se svima jer im nisu omogućili život dostojan čovjeka. 

Prolaze desetljeća, mijenjaju se politike i političari, a mi uporno tražimo suradnike među njima. Čak i sada pitamo se – kome ste bitni Vi, naši korisnici. Pozivamo sve vladajuće, od saborskih zastupnika, predsjednika Vlade i predsjednika Republike da konačno javno kažu je li sustav socijalne skrbi važan za ovo društvo ili su naši korisnici, pa i mi koji se za njih zalažemo, samo teret s kojim se ne znaju nositi i koji ih ne zanima.

Zato tražimo od odgovornih da hitno preuzmu svoju odgovornosti za kolaps sustava socijalne skrbi i promjene odnos prema ovoj djelatnosti i našim korisnicima, jer čekanjem se nijedan od problema neće riješiti sam od sebe, nego će samo postati veći i teži. A, račun danas plaćaju naši korisnici a sutra društvo u cjelini!

Vijesti.hrt.hr – Komora i Udruga socijalnih radnika: Sustav nije pripremljen za primjenu novih propisa

Tportal.hr – Komora i Udruga socijalnih radnika: Novi zakon iscrpljuje stručnjake poslovima koji nas još više udaljavaju od naših korisnika

Istra24.hr – Komora i Udruga socijalnih radnika: Sustav nije pripremljen za primjenu novih propisa

Direktno.hr – Iz Hrvatske komore socijalnih radnika i Hrvatske udruge socijalnih radnika u četvrtak su upozorili da sustav nije pripremljen za primjenu novih propisa u praksi te poručili političarima neka se ispričaju korisnicima i zahvale im na strpljenju


Priopćenje povodom Kontrolnog upravnog nadzora Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike vezanog uz slučaj smrti dvoipolgodišnje djevojčice Nikoll i postupanja Centra za socijalnu skrb Nova Gradiška:

Više puta smo ponovili da cilj Hrvatske komore socijalnih radnika nije zaštititi one pojedince koji svoj posao ne obavljaju stručno i kvalitetno nego zaštititi struku od atmosfere linča i utvrditi sve relevantne činjenice u svakom pojedinom slučaju, uključujući i tragični slučaj dvoipolgodišnje djevojčice Nikoll.

Pobijanje nalaza nadzora koji su obavili stručnjaci Komore i podizanje kaznenih prijava protiv socijalnih radnika je opasan presedan koji će imati ozbiljne posljedice na sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj. Osim što predstavlja još jednu demonstraciju sile politike nad strukom, logično se postavlja pitanje zašto je ova odluka donesena nakon godinu dana, a baš u jeku medijskih napisa da Uskok istražuje ministra Aladrovića?

I sami mediji proteklih dana jasno navode da je u slučaju malene Nikoll „cijela zemlja tražila krivca i odgovorne ne samo u majci nego i u nadzornim institucijama“, pa je ministar Aladrović očigledno odlučio tu krivicu prebaciti isključivo na leđa socijalnih radnika i psihologa, makar za takav zaključak morao zanemariti bitne činjenice koje je nadzor struke u prethodnom nalazu utvrdio.

Kao socijalni radnici prihvaćamo sve odgovornosti koje proizlaze iz našeg poziva, ali ne prihvaćamo ulogu žrtvenog janjeta koje treba prikriti nefunkcionalnosti unutar sustava i odvratiti pažnju javnosti od drugih afera.

Na kraju, ali ne najmanje važno je da je ovako drastična mjera nastavak pritiska na socijalne radnike, posebice nakon što su socijalni radnici kroz svoju Komoru izrazili neslaganje s reformom sustava socijalne skrbi koju je predložilo Ministarstvo.

Upravni odbor Hrvatske komore socijalnih radnika


PRIOPĆENJE ZA MEDIJE

Hr.n1info.com - Predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika: Izigrani smo, i to brutalno

Komora socijalnih radnika: Bismo li konačno dobili sastanak s premijerom Plenkovićem da smo ga javno izvrijeđali?

Nažalost, glas korisnika i struke koja je u javnoj raspravi predala više od 2400 komentara na set Zakona o socijalnoj skrbi ministra Aladrovića, i dalje je ignoriran.

Zbog ministra Aladrovića, koji je grubo ponizio i izigrao predstavnike akademske zajednice, udruženja korisnika kao i pet stručnih komora, dva puta smo službenim dopisom i jednim otvorenim pismom apelirali za hitan sastanak s premijerom Plenkovićem, no odgovora i dalje nema.

Prema svemu sudeći, vladajuća većina ima u planu, bez prihvaćanja sugestija s terena, u drugom čitanju, vrlo skoro potvrditi štetnu „bleformu“ ministra Aladrovića.

Nije bitna čak ni činjenica da su ministrovi prijedlozi protuustavni, a očito ni činjenica da je ta ista vladajuća većina u Saboru izglasala Nacionalnu razvojnu strategiju RH do 2030. godine koja je u potpunosti kontradiktorna ovom prijedlogu „bleforme“.

Grubo smo izigrani i poniženi što nas navodi na zaključak da ne postoji želja za pravom reformom, za koju se zalažemo godinama i da se ne čuje glas socijalnih radnika, pravobraniteljica, akademske zajednice, stručnih komora i udruga koje skrbe za osobe s invaliditetom, beskućnike, obitelji u riziku i siromašne.

Jesmo li trebali vrijeđati da nas premijer pozove na kavu? Vrijeđati nećemo, ali nećemo ni odustati. Zato ga ponovno pozivamo da sjedne s nama za stol i posluša glas struke.

Antun Ilijaš i Štefica Karačić

Hrvatska komora socijalnih radnika i Hrvatska udruga socijalnih radnika


PRIOPĆENJE ZA MEDIJE

Poštovani predstavnici medija,

nakon što smo u više navrata službeno molili i apelirali za sastanak s premijerom zbog gaženja socijalnih radnika i korisnika socijalnog sustava od strane ministra Aladrovića, ne preostaje nam ništa drugo nego uputiti otvoreno pismo premijeru s molbom za hitnom reakcijom.

Komora socijalnih radnika i Udruga socijalnih radnika: Premijeru Plenković, ministar Aladrović ovakvom reformom sustava socijalne skrbi čini veliku štetu korisnicima, stručnjacima i cijelom sektoru socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj

Poštovani premijeru Plenkoviću,

Nakon što smo u više navrata službeno molili i apelirali za sastanak zbog gaženja socijalnih radnika i korisnika sustava socijalne skrbi od strane ministra Aladrovića, a Vi nas niste čuli, ne preostaje nam ništa drugo nego uputiti Vam otvoreno pismo s molbom za hitnom reakcijom.

Prijedlogom reforme socijalne skrbi, ministar Aladrović ostao je dosljedan u svojoj odluci čime je pokazao duboko nerazumijevanje sustava na čijem je čelu. Odlučio je ignorirati više od 2400 kritika na set od sedam zakona, a nas koji smo u tome sudjelovali nazvao je interesnim skupinama. Ne samo da je time izabrao krivi smjer reforme nego je ružno i grubo javno ponizio korisnike socijalne skrbi, svih pet komora u sustavu socijalne skrbi, katedre Pravnog fakulteta u Zagrebu, pravobranitelje, Udruge, stručnjake praktičare i akademsku zajednicu.

Novim Zakonom o socijalnoj skrbi predlažu se slični organizacijski oblici i rješenja koja su se u ranijim pokušajima reforme pokazala promašena, ali se uopće ne pokušavaju riješiti gorući problemi koji prijete raspadom sustava socijalne skrbi. Sustav socijalne skrbi je potreban najranjivijim skupinama društva, kojima treba omogućiti dostojanstven život i poticati ih u svim životnim mogućnostima, a ne oduzimati im dostojanstvo i smanjivati im životne mogućnosti, te ih još dublje gurati u teškoće i probleme. Zato umjesto potpuno centraliziranog trebamo fleksibilan sustav koji će odgovoriti na velike regionalne različitosti naše zemlje.

Također, želimo Vam skrenuti pažnju da će ovom reformom koja uključuje i izmjene pet komorskih zakona ( socijalnih radnika, psihologa, socijalnih pedagoga, edukacijskih rehabilitatora i psihoterapeuta ) doći do gašenja ovih strukovnih organizacija zbog apsolutne kontrole resornog ministra nad njihovim radom.

Službenu i javnu podršku našem zalaganju za stvarnu reformu socijalne skrbi, decentralizaciju, autonomiju i neovisnost sustava i struke, dali su i Međunarodna federacija socijalnih radnika i sedam komora iz drugih sustava poput Hrvatske odvjetničke i Hrvatske obrtničke komore.

Upravo mi smo ti koji su javno ukazali da zakoni koji se donose nisu u skladu s Ustavom RH i drugim nacionalnim i EU propisima i zato smo duboko zabrinuti da je Vlada odlučila podržati prijedloge ovakve reforme sustava socijalne skrbi.

Vjerujemo da još uvijek ima mogućnosti da zajedno kreiramo sustav socijalne skrbi koji koristi više od pola milijuna građana Republike Hrvatske i zato Vas ovim putem molimo za hitnu reakciju obzirom na to da je set od sedam zakona upravo otišao u drugo čitanje u Saboru.

Za osobe s invaliditetom, obitelji u riziku, naše građane koji trpe siromaštvo i druge životne teškoće, socijalne radnike, psihologe, socijalne pedagoge, edukacijske rehabilitatore, pravnike i ostale stručnjake koji trajno ostaju u ovom sustavu, predložena reforma je dugoročno štetna, a za ministra Aladrovića ona je samo usputni eksperiment kojeg se više neće sjećati, niti sramiti kada u jednom trenutku ode iz našeg sustava. Država je onoliko socijalna, kvalitetna i civilizirana koliko skrbi o svojim najslabijim članovima društva.

Želimo vjerovati da je Vama stalo do najranjivijih skupina našeg društva, što ste pokazali u više navrata. Zato apeliramo na Vas predsjedniče Vlade - nemojte dopustiti da Republika Hrvatska bude socijalna država samo na papiru.

Antun Ilijaš i Štefica Karačić

Hrvatska komora socijalnih radnika i Hrvatska udruga socijalnih radnika

 


 

PRIOPĆENJE ZA MEDIJE

Strukovne komore iz sustava socijalne skrbi osuđuju napad na liječnicu i djelatnicu Zavoda za javno zdravstvo u Bjelovaru.

Hrvatska komora socijalnih radnika, Hrvatska komora socijalnih pedagoga, Hrvatska psihološka komora, Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora i Hrvatska komora psihoterapeuta najoštrije osuđuju napad skupine prosvjednika na liječnicu i djelatnicu Zavoda za javno zdravstvo u Bjelovaru. Izražavamo solidarnost s svim djelatnicima u sustavu zdravstva i djelatnicama koje su napadnute samo zato što su radile svoj posao i dajemo punu podršku svim zaposlenicima u sustavu zdravstva.

Strukovne komore u sustavu socijalne skrbi sustavno upozoravaju na sve češće nasilno ponašanje korisnika usluga prema svim djelatnicima u javnom sektoru, te očekuju primjerene reakcije od nadležnih institucija, prije svega Ministarstva unutrašnjih poslova. Ukoliko se nasilnicima pošalje poruka da napad na službenu osobu može proći nekažnjeno, to može potaknuti nove oblike nasilja i na druge službene osobe. Strukovne komore u sustavu socijalne skrbi upozorava i na odgovornost medija u stvaranju pritiska na djelatnike u javnom sektoru i na obavezu izbjegavanja svih vrsta komunikacije koji uznemiravaju i potiču na nasilje i mržnju.

Hrvatska komora socijalnih radnika,

Hrvatska komora socijalnih pedagoga,

Hrvatska psihološka komora,

Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora,

Hrvatska komora psihoterapeuta

Index.hr – Komore socijalne skrbi osudile napad prosvjednika na liječnicu u Bjelovaru

Tportal.hr – Komore socijalne skrbi osudile napad prosvjednika na liječnicu u Bjelovaru

Jutarnji.hr – Komore iz sustava socijalne skrbi osudile napad na liječnicu u Bjelovaru: Sve je veći pritisak…“


OTVORENO PISMO

Komora socijalnih radnika i Udruga socijalnih radnika: Pravo na papiru, a usluga nedostupna!

Ministre Aladroviću, poslušajte glas struke.

Korisnici to očekuju.

Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, kao glas socijalnih radnika, obitelji u riziku, siromašnih, osoba s invaliditetom i mnogih drugih ranjivih korisnika sustava socijalne skrbi, obraćamo se javnosti s apelom da se ne zaboravi na sustav socijalne skrbi koji vapi za kvalitetnom reformom.

Predloženom reformom koja je prošla prvo čitanje u Saboru, a na koju je stiglo više od 2400 kritika u javnom savjetovanju, na kraju nitko neće biti zadovoljan ako se ne posluša glas struke. Reformu ministra Aladrovića kritizirali su katedre pravnih fakulteta, neovisni stručnjaci, ali i svih pet stručnih komora u sustavu socijalne skrbi čija se neovisnost od politike pokušava ukinuti. Ipak, za nas je ključan argument činjenica da udruge korisnika sustava socijalne skrbi također ne žele ovakvu promjenu. Umjesto da oni budu u fokusu reforme, ponovno se nema sluha za njihov glas.

Ovim putem apeliramo još jednom na ministra Aladrovića, povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, da posluša glas struke, uvaži kritike i ideje s terena jer to upravo traže najranjiviji korisnici.

Antun Ilijaš, Predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika
Štefica Karačić, Predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika

 

 

NAPAD NA DJELATNICE CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB PRELOG

U petak 26.11.2021. godine dogodio se fizički napad na dvije djelatnice Centra za socijalnu skrb Prelog s namjerom njihovog ubojstva i uništenja službenog automobila, od strane mlt. djevojčice u Romskom naselju Kotoriba, prilikom obavljanja terenskog rada — smještaja djece u udomiteljsku obitelj na zahtjev majke djece. Djevojčica od 16 godina je sjekirom demolirala službeni automobil i nasrnula na djelatnice koje su uspjele pobjeći u susjednu kuću. Uslijed tog događaja svi su djelatnici Centra bili u stanju šoka i straha, te je kompletni kolektiv izuzetno otežano funkcionirao. Dodatan problem bili su i novinski tekstovi i reakcije korisnika te ostalih građana na te tekstove, koje su zastrašujuće, prijeteće i krajnje neprimjerene. Centar je podnio kaznenu prijavu Policijskoj upravi Međimurskoj zbog ugroze života i sigurnosti djelatnika, a Hrvatska komora socijalnih radnika omogućila je djelatnicima Centra vikend u Toplicama Sveti Martin te stručnu pomoć u obliku radionice održane od strane licenciranog psihologa.

 

 

 

AKCIJA "STOP GAŽENJU SOCIJALNIH RADNIKA"

24sata.hr – Reformom se gase komore. Iskoristit ćemo sva prava da zaštitimo članove i korisnike

Hr.n1info.com – Ilijaš: Komore neće biti poslušnici Ministarstva socijalne politike

Jutarnji.hr – Antun Ilijaš: Komore neće biti poslušnici Ministarstva socijalne politike

Tportal.hr – Osporavanu reformu češljali na okruglom stolu: Reforma socijalne skrbi dobrodošla, ali je možda korak unazad

Hr.n1info.com – Rasprava o zakonu: Reforma socijalne skrbi dobrodošla, ali je možda korak unazad

Index.hr – Šef Komore socijalnih radnika: Protiv smo reforme, mi nismo poslušnici Ministarstva

Tportal.hr – Ilijaš: Komore neće biti poslušnici Ministarstva socijalne politike


 

AKCIJA "STOP GAŽENJU SOCIJALNIH RADNIKA"

Hr.n1info.com – Pet komora u sustavu socijalne skrbi protiv reforme Josipa Aladrovića

Vijesti.com.hr – Svih pet komora iz sustava socijalne skrbi protiv reforme koja im gasi autonomiju

24sata.hr– Svih pet komora u sustavu socijalne skrbi protivi se reformi

Tportal.hr – Svih pet komora iz sustava socijalne skrbi protiv reforme ministra Aladrovića: Stiglo je 2400 kritika, ne možete ignorirati struku

Totalinfo.hr – Reforme Aladrovića: Pet komora u sustavu socijalne skrbi ustalo protiv prijedloga

Otvoreno.hr– Udruga i Hrvatska komora socijalnih radnika pokrenule inicijativu STOP gaženju socijalnih radnika

Glas-slavonije.hr – Protiv predloženih izmjena Zakona o socijalnoj skrbi

Zagrebancija.com – Komora socijalnih radnika: Aladrović nas gazi, nećemo to dopustiti

Index.hr – Komora socijalnih radnika se protivi novom zakonu: To nije reforma nego bleforma

Seebiz.eu– Ekspresni neuspjeh ministra Aladrovića

Jutarnji.hr – Komora i Udruga socijalnih radnika pokrenuli inicijativu protiv bleforme sustava socijalne skrbi

Tportal.hr– Aladrovićeva reforma u startu doživjela potpuni fijasko. Struka traži povlačenje zakona


 

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

Priopćenje povodom upućivanja Nacrta prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi u javno savjetovanje objavljeno je na mrežnoj stranici našeg Studijskog centra socijalnog rada.

Ukidanje pravne osobnosti centara za socijalnu skrb prijetnja je učinkovitosti i djelotvornosti sustava


 

Aktivnim zagovaranjem prava naših korisnika doprinijeli smo uspješnoj borbi za život oboljelih od cistične fibroze! 

Jer, život nema cijenu.

Mojportal.hr – Hrvatska komora socijalnih radnika: Pomozite oboljelima od cistične fibroze jer život nema cijenu

Mojportal.hr – Hrvatska komora socijalnih radnika: Dok u HZZO-u razmišljaju hoće li pomoći oboljelima od cistične fibroze, jedan mladić je umro


 

Prilog javnoj raspravi o položaju djece i roditelja izloženih nasilju u situacijama konfliktnog razdvojenog roditeljstva iz psihosocijalne perspektive

Ovdje možete preuzeti dokument kojeg su priredile prof. dr. sc. Marina Ajduković i prof. dr. sc. Branka Sladović Franz sa Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Dokument


 

YammatFM – Radio aktivitet-O reformi s obje strane/18.10.2021.

Hr.n1info.com – Dnevnik u 18/Zagreb/16.10.2021. (10. minuta)

Hr.n1info.com -  Aladrović treba jasno reći - moji ljudi su pogriješili ili nisu pogriješili


 

CENTRALIZACIJA SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI

Vijesti.hrt.hr – Centralizacija sustava socijalne skrbi, veće naknade i kontrola  

Vijesti.hrt.hr - Bogdanović: Reforma sustava socijalne skrbi ide dalje

Dnevnik.hr -  Aladrović predstavio reformu socijalnog sustava, socijalni radnici mu poručili: „Kratko i jasno-nema podršku“

Novavideo.dnevnik.hr – Dnevnik 04.10.2021. (26. minuta)


 

 

Izjava predsjednika Komore o najavljenim promjenama u sustavu socijalne skrbi

Putem sljedeće poveznice (od 13:22 min) možete pogledati izjavu predsjednika HKSR-a mr.sc. Antuna Ilijaša za N1 televiziju, a vezano uz najavljene promjene u sustavu socijalne skrbi:

Hr.n1info.com – Dnevnik u 18/Zagreb/26.9.2021.


OBAVIJEST

Dana 21. rujna 2021. godine predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika mr.sc. Antun Ilijaš, prisustvovao je sjednici Nacionalnog vijeća za razvoj socijalnih politika na kojem je predstavljen Akcijski plan za unaprjeđenje sustava socijalne skrbi. Prilikom glasovanja o navedenom Akcijskom planu, predstavnik Hrvatske komore socijalnih radnika te predstavnik Studijskog centra socijalnog rada bili su suzdržani. Predsjednik Komore je zatražio da se u Akcijski plan unese smanjenje javnih ovlasti, što je obećano da će biti učinjeno u konačnoj verziji teksta. Nakon sastanka, predsjednik Komore dao je izjavu za medije u kojoj je naglasio protivljenje centralizaciji u sustavu socijalne skrbi.


 

Hr.n1info. com – Ilijaš o Severininim optužbama: Sama kaže da je to dojam


Dana 09.07.2021. godine, na drugu obljetnicu tragičnog ubojstva socijalne radnice i pravnika u Centru za socijalnu skrb Đakovo, u 10:00 sati predsjednik HKSR-a mr.sc. Antun Ilijaš i odvjetnica Ana Čolić iz odvjetničkog društva Rački i kolege, u zgradi Ustavnog suda predali su prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 247. stavak 6. i 7. Obiteljskog zakona, prema kojoj socijalni radnici zaposleni u centrima za socijalnu skrb bivaju imenovani skrbnicima osobama lišenima poslovne sposobnosti bez njihovog pristanka.

DOKUMENT

 

 

Tportal.hr - Komora socijalnih radnika najavila ustavnu tužbu, evo i zašto

Hr.n1info.com - Komora socijalnih radnika najavila ustavnu tužbu

Jutarnji.hr - Hrvatska komora socijalnih radnika pokreće ustavnu tužbu: Premijer nije ispunio obećanje i riješio jedno goruće pitanje

Vijesti.hrt.hr - Komora socijalnih radnika traži ocjenu ustavnosti Obiteljskog zakona

Slobodnadalmacija.hr - Hrvatska komora socijalnih radnika traži ocjenu ustavnosti Obiteljskog zakona

Indeks.hr - Komora socijalnih radnika najavila ustavnu tužbu

Tportal.hr - Komora socijalnih radnika pokrenula ocjenu ustavnosti Obiteljskog zakona na drugu godišnjicu tragedije u Đakovu

Hr.n1info.com - Komora socijalnih radnika traži ocjenu ustavnosti Obiteljskog zakona

Potaknuti prijedlozima aktivnosti Akcijskog plana te izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi želimo skrenuti pozornost na uočene izazove rada, na zadovoljavanju potreba mladih i djece u sustavu socijalne skrbi, a koji se mogu prevladati sustavnim i strateškim planiranjem promjena uz dvosmjernu komunikaciju sa praktičarima.
Sustavu socijalne skrbi nedostaje (adekvatnih) smještajnih kapaciteta za sve korisničke podskupine djece i mladih (djecu i mlade bez (adekvatne) roditeljske skrbi, djecu i mlade s problemima u ponašanju, djecu s teškoćama u razvoju).

Posebno je alarmantna situacija sa osiguravanjem odgovarajućih smještaja za djecu i mlade koji ne mogu živjeti sa svojim roditeljima. Tijekom 2020. godine su Centri za socijalnu skrb pokrenuli postupke hitnog izdvajanja i smještaja 364 djece, što bi značilo da je svakog dana jedno djetetu hitno trebalo osiguran smještaj u udomiteljskoj obitelji ili odgovarajućoj ustanovi. Još je veći broj djece koja su izdvojena iz obitelji sudskim rješenjima ili su to zatražili roditelji koji nisu mogli više brinuti o njima. Međutim, aktualnim Akcijskim planom rješavanje navedenih problema u sustavu socijalne skrbi nije predviđeno.
Mreža psihosocijalnih i zdravstvenih usluga korisnicima socijalne skrbi nedovoljno je razvijena te suviše centralizirana. Usluge se tek sporadično pružaju kroz savjetovališta i obiteljske centre zbog čega je stručnim radnicima centara za socijalnu skrb teško osigurati kontinuirani i specifično ciljani rad s obiteljima u riziku. Mjere nadzora, kao mehanizam nadzora na roditeljskom skrbi o djeci u sustavu socijalne skrbi, provode vanjski angažirani stručnjaci (npr. psiholozi, socijalni pedagozi, rehabilitatori, socijalni radnici iz drugih ustanova i drugi) koje je posljednjih godina vrlo teško pronaći. Sam posao nadzora nad izvršavanjem roditeljske skrbi nad djetetom nosi veliku količinu odgovornosti, a financijske naknade za obavljanje posla te (ne)vrednovanje truda uloženog u rad s obiteljima nedovoljno su motivirajući za zadržavanje kvalitetnih stručnjaka.

Nadalje, pri odlučivanju o izdvajanju djeteta nužno je imati na umu potrebe i specifičnosti djeteta, što znači da je potrebno izabrati udomiteljsku obitelj ili ustanovu koja će pružiti djetetu ono što mu je specifično potrebno. Sustavu nedostaje udomitelja općenito, a posebice specijaliziranih udomitelja (npr. za skrb o djeci s problemima u ponašanju). Stoga je nužno snažnije promovirati udomiteljstvo i raditi ciljane promocije u specifičnim regionalnim i/ili lokalnim sredinama gdje nedostaje udomitelja kako bi se osigurala ravnomjernija regionalna pokrivenost. Također, osigurati ažurnost u vođenju evidencija dostupnih smještaja u udomiteljskim obiteljima i osigurati veća sredstva za financiranje naknada udomiteljima od 10% predviđenih Akcijskim planom.

Reformom sustava socijalne skrbi naglasak je stavljen na deinstitucionalizaciji – smanjivanju broja institucijskih smještaja korisnika. Međutim, za određene korisnike smještaj u ustanovu je prijeko potreban radi osiguravanja kvalitetne skrbi o njihovim potrebama. U domovima za djecu ili djecu s teškoćama (centri za odgoj i obrazovanje) gdje s djecom rade stručni timovi – psiholozi, logopedi, rehabilitatori, socijalni pedagozi. Na listama čekanja domova za djecu čeka oko osamdesetero djece – i ta će djeca čekati na smještaj dok sva ona koja su u toj ustanovi ne završe školovanje ili budu premještena ili posvojena. Veliki problem sustavu socijalne skrbi predstavlja i činjenica da u Hrvatskoj postoji samo jedna specijalizirana dječja psihijatrijska bolnica u Zagrebu. Međutim, akcijskim planom nije predviđeno rješavanje navedenih problema korištenjem mehanizama s kojima raspolaže resorno Ministarstvo (ili u suradnji s drugim ministarstvima).

Ovim putem apeliramo na resorno Ministarstvo te sve osobe od utjecaja uključenih u planiranje aktivnosti Akcijskog plana da u njega uključe i rješavanje pitanja smještajnih kapaciteta za djecu i mlade, a posebice one koji zahtijevaju specijaliziranu skrb i/ili tretman.

Hrvatska komora socijalnih radnika

Obavještavamo Vas da je dana 09. lipnja 2021. godine, upućen dopis predsjedniku Vlade, Andreju Plenkoviću, sa zamolbom da primi na razgovor članove Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi: predstavnike Studijskog centra socijalnog rada, predsjednicu Hrvatske udruge socijalnih radnika i predsjednika Hrvatske komore socijalnih radnika, a vezano uz donošenje Akcijskog plana unapređenja sustava socijalne skrbi, izradu novog Zakona o socijalnoj skrbi te aktualno stanje u ovoj djelatnosti. 

Isti dopis dostavljen je na znanje i ministru Josipu Aladroviću.

U nastavku Vam dostavljamo dio teksta dopisa:

„Situaciju smatramo žurnom zbog izraženog nezadovoljstva stručnih i drugih radnika u ovoj djelatnosti, odnosno članova Radne skupine za donošenje novog Zakona o socijalnoj skrbi  bez uvažavanja prijedloga korisnika i stručnjaka. Navedenim dokumentima planira se još veća centralizacija sustava što je suprotno europskim strateškim dokumentima, ali i stavovima naše stručne prakse koja se godinama zalaže za poboljšanje kvalitete socijalnih usluga, veću dostupnost prava i mogućnost pravovremene i kvalitetne zaštite najranjivijih građana naše  zemlje.“

Hrvatska komora socijalnih radnika

Jedna od  mjera koje su trebale pomoći da se stariji, nemoćni i kronično bolesni siromašni korisnici uključe u zajednicu je „ pravo na doplatak za pomoć i njegu“. Sama ideja ove naknade je bila u tome da bolestan ili nemoćni korisnik/korisnica  od te naknade plati uslugu druge osobe da joj pomaže u onim svakodnevnim radnjama koje više ne može sam ili sama činiti. Pri tome se misli na: organiziranje prehrane, pripremu i uzimanje obroka, nabavu namirnica, čišćenje i pospremanje stana, oblačenje i svlačenje, održavanje osobne higijene, kao i obavljanje drugih osnovnih životnih potreba. Iznosi namijenjeni tome su u dva opsega, punom, koji iznosi 600,00 kuna i u smanjenom koji iznosi 420,00 kuna.

Ovo pravo je došlo u sustav socijalne skrbi iz mirovinskog sustava u kojemu je bilo priznavano uz mirovinu u onim slučajevima kada je dolazilo do pogoršanja zdravstvenog stanja korisnika mirovine. Ti iznosi u mirovinskom sustavu bili su puno veći.

Da bi se ostvarilo pravo u punom opsegu potrebno je ispuniti određene zdravstvene kriterije – što utvrđuje Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (laički rečeno-„ komisija“). Pravo na puni opseg doplatka imaju osobe s težim oboljenjima a ostali zakonski kriteriji su: da osoba nema sklopljen ugovor o doživotnom niti dosmrtnom uzdržavanja, da nije smještena u ustanovu socijalne skrbi i kod drugih pružatelja socijalnih usluga, u zdravstvenoj ili drugoj ustanovi odnosno organiziranom stanovanju, da ne ostvaruje isto pravo putem HZMO-a i da ne ostvaruje pravo na osobnu invalidninu po Zakonu o socijalnoj skrbi ili drugim propisima (čl.  Zakona o socijalnoj skrbi).

Za ostvarivanje prava u smanjenom opsegu, osim gore navedenih kriterija, uzimaju se u obzir i kriteriji kao što su: posjedovanje druge kuće ili stana osim one u kojemu osoba stanuje a koju bi mogla otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za pomoć i njegu, posjedovanje poslovnog prostora koji se ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti, te prosječni iznos prihoda samca koji ne smije prelaziti iznos od 1.250,00 kuna odnosno prosječni mjesečni prihod svih članova kućanstva koji ne smije prelaziti iznos od 1.000,00 kuna u prethodna tri mjeseca prije mjeseca u kojemu je podnesen zahtjev( čl. Zakona o socijalnoj skrbi).

Što to u praksi znači ? To znači da  će 600,00 kuna mjesečno, koliko iznosi visina doplatka u punom opsegu, ostvarivati osobe s težim oboljenjima - bez obzira što imaju veće prihode, što su vlasnici nekoliko nekretnina ili poslovnih prostora, dok s druge strane pravo na doplatak u smanjenom opsegu, koji  iznosi 420,00 kuna mjesečno, neće moći ostvariti  bolesne osobe -  samci koji imaju niske mirovine -  ali veće od 1.250,00 kuna mjesečno; kao i  one bolesne osobe koje žive  s nekim, najčešće bračnim/ izvanbračnim partnerom, a to su u pravilu umirovljenici sa niskim mirovinama, pa  im prihodi prelaze  1.000,00 kuna po članu kućanstva.

Takvo zakonodavstvo je nepošteno, zakida najsiromašnije i najbolesnije članove našeg društva i pod hitno se mora mijenjati.

Unatrag zadnjih desetak godina ministarstvima nadležnim za socijalnu skrb je od strane struke bilo ukazivano na brojna nepravedna, diskriminirajuća i loša usmjerena novčana prava koja su „dolutala“ u socijalnu skrb. Vezano za pravo na doplatak za pomoć i njegu struka predlaže da se svim osobama kojima Zavod utvrdi odgovarajući zakonom propisan stupanj narušenosti zdravstvenog stanja, a koji nemaju sklopljen ugovor o dosrmrtnom uzdržavanju, koji imaju jednu nekretninu u kojoj žive, nemaju poslovni prostor i koji su smješteni po privatnoj osnovi u domove socijalne skrbi ili druge ustanove omogući ostvarivanje prava na doplatak za pomoć i njegu a da prihodovni cenzus iznosi 4.000,00 kuna po samcu odnosno članu kućanstva umjesto 1.250,00 i 1.000,00 kuna. Time bi ti iznosi pomogli u zbrinjavanju velikog broja korisnika jer bi njime doplatili naknade za smještaj u domove. Visina premala naknada je zaista niska  i da bi ostvarila svoj smisao trebala bi iznositi najmanje 750,00 kuna mjesečno a u punom iznosu barem 1.000,00 kuna mjesečno.

Time bi se doista pomoglo velikom broju korisnika u zbrinjavanju, uključivanju u svakodnevni život, a korektnim i poštenim odnosom zajednice bi se vratilo dostojanstvo starijim i siromašnim članovima zajednice kao i članovima njihovih obitelji.

Isto tako godinama je ukazivano da ovom pravu kao čisto administrativnom postupku nije mjesto u sustavu socijalne skrbi iz razloga što se ovakvim iznosima ne postiže socijalna sigurnost „pravih“ korisnika a troše se resursi na one korisnike koji nisu u stanju socijalno zaštitne potrebe. 
Nejasno je zbog čega se ovo pravo na preispita i utvrdi postiže li efekte na one kojima je namijenjeno, pa da se slijedom toga regulira zaštita bolesnih, nemoćnih i siromašnih osoba kroz suvislije i pravednije zakonodavstvo.

Hrvatska komora socijalnih radnika

Prema ranijem dogovoru dana 26. svibnja 2021. godine održan je ponovni sastanak predsjednice Hrvatske udruge socijalnih radnika Štefice Karačić i predsjednika Hrvatske komore socijalnih radnika Antuna Ilijaša s ministrom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Josipom Aladrovićem i njegovim suradnicama.

Na sastanku su razmotrene aktualne teme vezane uz Nacrt prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi s naglaskom na mogućnosti nužnih rasterećenja sustava smanjenjem javnih ovlasti i jačanja kapaciteta za  uspješniju i dostupniju zaštitu ranjivih skupina u djelatnosti socijalne skrbi.

U otvorenom dijalogu s Ministrom Aladrovićem razmijenili smo stavove, ukazali na probleme prakse i  potrebe naših korisnika te smo dobili informacije o daljnjim planovima ministarstva u cilju unaprjeđenja djelatnosti.

Dobivena je informacija da pravo na naknadu do zaposlenja neće biti u novom Zakonu o socijalnoj skrbi, dok će osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu kao i status roditelja njegovatelja biti razmatrani da više neće biti prava iz sustava socijalne skrbi sukladno Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021.-2026. 

Dogovorena je daljnja suradnja i šira rasprava o našim prijedlozima na sljedećem sastanku Radne skupine koji je planiran za idući tjedan.

Obavještavamo Vas da je dana 18. svibnja 2021. godine održan sastanak predsjednice Hrvatske udruge socijalnih radnika Štefice Karačić i predsjednika Hrvatske komore socijalnih radnika Antuna Ilijaša s ministrom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Josipom Aladrovićem i njegovim suradnicama.

Na sastanku, u trajanju od 1,5 sati, ministar je ponovno upoznat problematikom u sustavu socijalne skrbi te prevelikim obimom javnih ovlasti koje su u nadležnosti centara za socijalnu skrb. Ponovno je predloženo smanjenje javnih ovlasti (doplatak za pomoć i njegu, naknada do zaposlenja, osobna invalidnina, status roditelja njegovatelja…) te je dogovoren ponovni sastanak za 7 dana o ishodu kojeg ćete biti povratno obaviješteni.

Hr.n1info.com – Ilijaš: Čudno mi je da nas ministarstvo ne doživljava kao partnere

Tekst o reformi socijalne skrbi

Vijesti.hrt.hr - Otvoreno o socijalnoj skrbi: Najlakše je staviti nekome metu na leđa

Hr.n1info.com - Izvan okvira: Štefica Karačić i Antun Ilijaš (26.4.2021)

Tportal.hr – Konačni nalaz Komore socijalnih radnika: U slučaju djevojčice iz Nove Gradiške nisu utvrđene pogreške u radu

Dnevnik.hr – Komora socijalnih radnika objavila rezultate stručnog nadzora u Novoj Gradiški: Nisu utvrđene pogreške ili propusti u radu ovlaštene socijalne radnice

Net.hr – Nalaz Komore socijalnih radnika o malenoj Nikoll: Nisu utvrđene pogreške, radnica je postupala stručno i odgovorno

Rtl.hr – Šef Komore socijalnih radnika objasnio slučaj male Nikoll: Socijalna radnica bi opet postupila isto. Nismo mogli više držati dijete kod udomitelja

Hr.n1info.com – Antun Ilijaš: Socijalni radnici žive kao da im je netko stavio metu na leđa

Vijesti.hrt.hr – Ilijaš za Dnevnik HTV-a: Nije bilo elemenata za oduzimanje djece

Jutarnji.hr – Ilijaš o slučaju preminule dvoipolgodišnjakinje: Nije bilo elemenata za oduzimanje djece

Jutarnji.hr – Komora o slučaju djevojčice Nikoll: Nisu utvrđene pogreške socijalne radnice, postupala je stručno i odgovorno

Slobodnadalmacija.hr – Šef Komore socijalnih radnika otkrio da bi socijalna radnica u slučaju malene Nikoll opet morala postupiti isto: „Nije bilo propusta“

Tportal.hr: Šef Komore socijalnih radnika o slučaju djevojčice Nikoll: Nije greška. Mi nismo više mogli držati dijete u drugoj obitelji nego u pravoj

Predmetna obitelj je bila u tretmanu u vremenskom razdoblju od 2017. do 2021. godine. U tom vremenskom razdoblju poduzimane su brojne socijalne intervencije i mjere obiteljsko pravne zaštite maloljetne djece. 

Ovlaštena socijalna radnica - voditeljica slučaja je u provedenim postupcima primjenjivala odgovarajuće metode i instrumente socijalnog rada (liste za procjenu razvojnih rizika djece, liste za procjenu roditeljskih snaga i  roditeljskih rizika, razgovore i izvide na terenu, savjetovanja i pomaganja obitelji, smještaj, intervencije vezane uz zaštitu žrtava obiteljskog nasilja, planiranje mjere stručne pomoći i potpore, praćenje rada voditeljice mjere stručne pomoći i potpore i druge socijalne  intervencije). 

U radu je postupala sukladno definiranim protokolima za vođenje slučaja, od prikupljanja podataka, uključivanja korisnika, uključivanja i suradnje sa stručnim timom Centra i vanjskim stručnjacima, pribavljanja potrebne dokumentacije i nalaza, timskog procjenjivanja potreba, predlaganja mjera, te planiranja, praćenja i evaluacije rada u cilju rješavanja problema i zaštite dobrobiti mlt. djeteta i druge djece iz obitelji

Analizom dokumentacije i razgovora s ovlaštenom socijalnom radnicom, te razgovora sa voditeljicom mjere stručne pomoći i potpore prof. psihologije i ravnateljem Centra za socijalnu skrb uočena je snažna usmjerenost stručnjaka Centra na poboljšanje odnosa među roditeljima, kako bi se smanjili rizici za uspješan psihofizički razvoj njihove mlt djece i stvorili potrebni uvjeti za povratak djeteta iz udomiteljske u biološku obitelj. 

Zadnji kontakt i razgovor sa djetetom i njegovom majkom dan prije tragičnog događaja obavile su dvije psihologinje Centra za socijalnu skrb Nova Gradiška (ovlaštena socijalna radnica je bila u izolaciji jer je bila pozitivna na COVID 19). Tom prilikom nisu uočeni znakovi niti je evidentirana sumnja psihologinja da je dijete sigurnosno ugroženo u svojoj obitelji.

Stručni nadzor je ocijenio da je socijalna radnica u postupcima zaštite dobrobiti postupala stručno i odgovorno, u skladu s pozitivnim propisima, standardima socijalnog rada s obiteljima u riziku i javnim ovlastima Centra za socijalnu skrb u području obiteljsko pravne zaštite djece. Stručnim nadzorom nisu utvrđene pogreške ili propusti u radu ovlaštene socijalne radnice značajne za tragičan ishod postupka.

Hrvatska komora socijalnih radnika

Provjereno 22.04.2021.

https://novavideo.dnevnik.hr/product/emisije/41512-provjereno-22-04-2021

Dnevnik.hr – Predsjednik Komore socijalnih radnika o rezultatima nadzora u Novoj Gradiški: "Danas smo primili izvješća kolegica. Zašto dugo traje? Ne bih to rekao, traje iz objektivnih okolnosti"

Indeks.hr – Šef Komore socijalnih radnika: Dobili smo izvješće o nadzoru u slučaju male Nikoll

Telegram.hr – U Komoru stigli rezultati nadzora socijalnih radnika u Novoj Gradiški

Dnevno.hr – Završen nadzor Centra Nova Gradiška; Predsjednik Komore socijalnih radnika otkrio kada će biti na stolu ministra

Narod.hr – Danas prosvjed socijalnih radnika – Ilijaš: Ministar bi trebao uvažavati ono što mi kažemo

Vijesti.hrt.hr – Socijalne radnice: Kod nas se prvo proglasi krivac pa utvrđuje odgovornost

Dana 15.04.2021. godine fizički su napadnuti stručni djelatnici Centra za socijalnu skrb Split prilikom obilaska korisnika.

Fizički su napadnuti pravnica, psiholog i socijalni radnik. 

Hrvatska komora socijalnih radnika najoštrije osuđuje napade na radnike i djelatnike sustava socijalne skrbi.

Nasilje, kako fizičko tako i govor mržnje, kao i neprimjerene izjave javnih osoba, koje ne pridonose poboljšanju kvalitete rada djelatnika sustava socijalne skrbi. 

Upućujemo apel Predsjedniku, Premijeru, Vladi i resornom ministru, kao i nadležnim institucijama, da sukladno svojim ovlastima naprave sve da zaštite radnike i stručne djelatnike u cijeloj Republici Hrvatskoj. 

 

Predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika
mr.sc. Antun Ilijaš, diplomirani socijalni radnik

 

Hr.n1info.com – Socijalni radnik: Imam dvoje djece, sad im moram objasniti da ja nisam ubojica

Hr.n1info.com – Povratak djeteta u obitelj iz udomiteljske nikad nije odluka samo jedne osobe

Direktno.hr – Komora socijalnih radnika reagirala na posljednji napad: Nasilje i neprimjerene izjave javnih osoba ne pridonose poboljšanju kvalitete rada

Narod.hr – Komora socijalnih radnika Plenkoviću, Milanoviću i Aladroviću: Zaštitite nas

Radio101.hr – Komora socijalnih radnika traži zaštitu Vlade i Ministarstva

Vijesti.hrt.hr – Komora socijalnih radnika apelira na prekid govora mržnje

Glasistre.hr – Komora socijalnih radnika apelira na prekid govora mržnje

Nacional.hr – Ilijaš: Dosta je, nema smisla da nas neke javne osobe unaprijed osude

Tportal.hr - Ilijaš: Došlo je vrijeme da sad stanemo i kažemo „Dosta je“, jer više nema smisla da nam neke javne osobe daju lekcije

Otvoreno.hr – Hrvatska komora socijalnih radnika uputila apel Aladroviću: Kao odgovorna osoba, bez odgode pokrenite potrebne promjene u sustavu

Crvena linija o ulozi institucija u zaštiti dece od zlostavljanja

Unatrag nekoliko dana među socijalnim radnicima je spontano pokrenuta inicijativa za podnošenje kaznene prijave protiv Jelene Veljače i Nataše Janjić Medančić. Odvjetnički ured Klaudia Čurina iz Zagreba sastavio je kaznenu prijavu državnom odvjetništvu protiv Jelene Veljače i Nataše Janjić Medančić u kojoj ih terete za kazneno djelo protiv javnog reda – javnim poticanjem na nasilje i mržnju, opisanu i kažnjivu po članku 325. stavku 1. Kaznenog zakona. Kaznenoj prijavi su se masovno priključili socijalni radnici, psiholozi, pravnici, socijalni pedagozi – u  ponedjeljak 12.04.,  kada je kaznena prijava podnesena odvjetničku punomoć za zastupanje predalo je 169 stručnih djelatnika centra a očekuje se da će se prijavi pridružiti još nekoliko stotina socijalnih radnika, psihologa i pravnika djelatnika centara.

 Hrvatska komora socijalnih radnika podržava inicijativu svih stručnih djelatnika centara  koji sudjeluju te poziva i ostale strukovne komore da iskažu svoju podršku.

u ime Upravnog odbora Hrvatske komore socijalnih radnika:
mr.sc. Antun Ilijaš,  dipl. soc. radnik

Obavještavamo Vas kako je danas, 09. travnja 2021. godine, u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike održan sastanak predsjednika Hrvatske komore socijalnih radnika Antuna Ilijaša i predsjednice Hrvatske udruge socijalnih radnika Štefice Karačić s ministrom Josipom Aladrovićem i državnom tajnicom Marijom Pletikosa, a tijekom kojeg je ministar upoznat sa zahtjevima za smanjenje ovlasti centara za socijalnu skrb. Neki od iznesenih prijedloga, između ostalih, odnosili su se na naknadu do zaposlenja, osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, status roditelja njegovatelja.

Ministru je naglašeno kako je trenutno stanje na terenu u pogledu sigurnosti djelatnika sustava socijalne skrbi, a posebice centara za socijalnu skrb, iznimno ugrožavajuće. U tom smislu, zatražen je dodatni angažman ministarstva u pogledu povećanja sigurnosti djelatnika!

Za 10-ak dana planiran je idući sastanak na kojem se očekuju konkretni odgovori ministra na iznesene prijedloge za smanjenje javnih ovlasti.

O istom ćete biti pravovremeno obavješteni.

Predsjednik HKSR

mr. sc. Antun Ilijaš, diplomirani socijalni radnik

Sedam teza o socijalnom radu i socijalnoj skrbi pred oluju megareforme i prije točke nakon koje nema povratka
Autor: doc.dr.sc. Ana Opačić

TEZA 1. Ne zaboravimo da sustav u kojemu živimo i radimo je sustav spojenih posuda. Promijenimo li jedan njegov dio, neizbježno se mijenja njegov drugi dio. Možemo se usuglasiti i dogovoriti da stvorimo društvo represije (brže kažnjavanje, teže kažnjavanje, brzo uplitanje državnih tijela, pozivanje na najteži stupanj mjera, kažnjavanje i procesuiranje nasilnika, oduzimanje djece roditeljima koji neadekvatno skrbe za djecu), ali imajmo na umu da se istovremeno odmičemo od nečega što smo pokušavali stvarati godinama - društva prevencije, resocijalizacije, podrške i vjere u osobnu promjenu. Kada govorimo i sudimo o ljudskoj naravi i ˝monstrumima˝, ne zaboravimo da postoji dinamika odnosa koju očima promatrača izvana ne možemo vidjeti. Ne zaboravimo da se i danas značajan dio žrtava obiteljskog nasilja nerijetko s djecom vraća partneru. Hoćemo li zabraniti taj povratak, hoćemo li majci koja se odluči iz skloništa s djecom vratiti nasilnom ocu oduzeti djecu i ne dozvoliti joj da odlučuje o njihovoj sudbini? Hoćemo li oduzeti majci ili djetetu pravo na zajednički život, čak i kada se on odvija unutar zidova kaznionice? Hoćemo li u svrhu prevencije nasilja ipak pooštriti postupanja prema maloljetnicima i počiniteljima nasilja u školi gdje već sada bilježimo značajan porast međuvršnjačkog nasilja? Hoćemo li sada oduzeti djecu svim onim roditeljima čija djeca prose po zagrebačkim ulicama? Svim onim roditeljima kod kojih su uočeni propusti u roditeljskoj skrbi i koji imaju izrečenu bilo koju mjeru obiteljsko pravne zaštite? Ne prejudiciram odgovore, samo podsjećam da u okviru društva s kojim nas veže društveni ugovor ne možemo tek tako izbiti i promijeniti jednu njegovu kariku, a da istovremeno ne promijenimo karakter tog društva.
U dva dana dvije tragične sudbine dvije djevojčice. Jedna u obiteljskom domu, druga u državnom. Je li socijalna skrb pogriješila u oba slučaja, je li pogriješila samo u jednom ili ni jednom? Odgovore kao vanjski promatrači bez uvida u situaciju ne možemo znati i nemojmo uopće pokušati konfabulirati odgovor. No iz nekog razloga o drugoj djevojčici smo odlučili manje govoriti. Možda zato jer smo ostali zapljusnuti spoznajom kako prethodno konstruirana rješenja nisu nimalo jednostavna ili jednoznačna.

TEZA 2. Sustav socijalne skrbi i socijalni radnici ideološki nisu na poziciji da je biološka obitelj najbolja obitelj. Ovih dana se u medijima provlači teza da sustav socijalne skrbi i socijalni radnici štite biološku obitelj jer je to ideološka pozicija iz koje kreću. Ova teza nije točna. Naime, sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj začet je upravo na suprotnim temeljima – države majke koja rješava socijalne probleme. Iako sve više blijede tragovi tog naslijeđa, ono ipak postoji ne samo u zgradama i ustanovama, nego i u našim zakonima, pa i praksi. 
Ono postoji i u našem javnom diskursu kada za osobne probleme i tragedije odmah tražimo skrbnika u licu javnih službenika koji je trebao, a nije (socijalni radnik, liječnik, policajac, učitelj, stručni suradnik). Hrvatska je jedna od onih zemalja u kojoj je javnim službama dozvoljeno duboko ući u obiteljski dom i intimu. Čak dapače, proziva ih se ako to nisu učinili. No, od 2000ih godina u Hrvatskoj se počeo odvijati upravo suprotan proces - proces deinstitucionalizacije koji ne znači samo smanjenje broja korisnika koji žive u zatvorenim dvorcima ili velikim institucijama, nego i uopće otvaranje sustava prema širokom krugu partnera, smanjenje upliva države, razvoj udomiteljstva i istovremeno rad s biološkim obiteljima kako bi se prevenirala institucionalizacija. Nemojmo zaboraviti neviđenu hajku na sve one socijalne radnike koji su izdvajali djecu iz obitelji. Jednostavnim googlanjem doći ćete do tih danas već zaboravljenih slučaja koji su vrištali s naših naslovnica i portala. Kao i u prethodnom pitanju želimo li društvo jače represije, tako je i ovdje otvoreno pitanje: želimo li snažniju prisutnost države u privatnoj sferi? Također, ne prejudiciram odgovor. Samo ističem da time derogiramo određene napore koji su učinjeni prije samo nekoliko godina iz potpuno suprotne pozicije.

TEZA 3. Naš pogled na stvarnost je onaj koji gleda u najviši brijeg ili samo središte Gaussove krivulje. Obitelji se nalaze i u podnožju brda s obje strane.
Koliko poznajete obitelji kojima je centar za socijalnu skrb izrekao ijednu mjeru za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta? Doznajemo li o ovim obiteljima samo iz medija? Prosječan čovjek i prosječna obitelj uglavnom je okružena isto tako prosječnim ljudima i obiteljima i mjerilo po kojemu donosi procjene i prosudbe o kvaliteti obiteljskih odnosa je centrirana u prosjeku. Kada dođemo u lijevo podnožje Gaussovog brda, u sudbine onih nekoliko tisuća obitelji u kojima postoje ozbiljne teškoće i disfunkcionalnosti, primjena istih mjerila vrijednosti rezultirala bi vjerojatno našim nagonom da više od polovice djece iz takvih obitelji izdvojimo. Posebno ako smo u raspoloženju u kakvom smo posljednjih dana.
U Hrvatskoj je prema posljednjem godišnjem statističkom izvješću iz 2019. godine bilo 9218 djece čija se osobna prava krše što je otprilike
1,17 % djece u Hrvatskoj. Prosječan pogled na sintagmu ˝kršenje osobnih prava djece˝ nije ni izbliza onakav kakav je iz perspektive ovih 9218 djece s kojom se većina nas vjerojatno u svakodnevici niti ne susreće. 
Mi možda ne možemo niti pojmiti na koje se sve načine grubo krše prava djece. Sustav socijalne skrbi reagira na sve prijave koje do njega dođu, a ima li u Hrvatskoj i veći broj djece čija se prava grubo krše, vjerojatno ima. No hoćemo li to prijaviti ne ovisi samo o građanskoj hrabrosti, nego i o našim vlastitim procjenama pa i dogovoru kada je krajnji čas da država intervenira? Koja je to linija razgraničenja koja dijeli osobnu od javne odgovornosti? Koja je to linija razgraničenja kada kao građani procijenimo da je kršenje prava djece prešlo granicu podnošljivosti?
U svijetu kojem se nadamo ne želimo da niti jedno dijete pati, a posebice ne želimo živjeti u društvu u kojemu preko 9000 djece (ili značajno više) svakodnevno doživljava strah, patnju, bol, poniženja i čije su kasnije životne šanse ozbiljno narušene. No, možemo li razumjeti i prihvatiti da za postupanja prema otprilike 6400 obitelji kojima je izrečena neka od mjera zaštite dobrobiti djece postoji kontinuum postupanja od blagih do najtežih mjera (upozorenje, mjera stručne pomoći, mjera intenzivne stručne mjere, žurna mjera izdvajanja, nakon čega slijede sudske odluke o životu djeteta izvan obitelji i oduzimanju roditeljske skrbi)? Na koji smo to kontinuum postupanja spremni pristati? Ako zazivamo izdvajanje djece i oduzimanje roditeljske skrbi, znači li to da zapravo želimo binaran sustav? Možemo li preuzeti rizik da će mjera trećeg stupnja strogosti dovoljno zaštititi dijete od mjere izdvajanja iz obitelji? Moramo shvatiti da već i u obiteljima gdje je izrečena najblaža mjera postoje rizici za dijete, i da djeca i obitelji koje su ušle u sustav izricanja mjera već daleko odmakla od onoga što je prosjeku prihvatljivo. Hoće li ti rizici ˝preko noći˝ eskalirati, je li crta razgraničenja između razina rizika dovoljno jasna? Sustav ima instrumente koji mu pomažu procijeniti razine rizika, ali nema tog instrumenta ili recepta koji će dati nedvosmislene odgovore i potpuno eliminirati eskalaciju rizika.

TEZA 4. Socijalni rad je profesija koja kažnjava i pomaže i suštinski je u kontradikciji sama sa sobom. Stara narodna poslovica kaže ˝Kadija ti sudi, kadija te tuži ˝. Za socijalni rad vrijedi da te istovremeno tuži i brani. Niti jedna javna profesija nije istovremeno definirana kao represivna i podržavajuća/pomažuća, nerijetko u jednoj osobi u istom slučaju. U takvoj situaciji teško je ostvariti suradnju sa korisnicima, pa i zadobiti njihovo povjerenje, ali socijalni radnici u većini to ipak uspijevaju. Sve druge profesije imaju jasno određenje s koje strane nastupaju. Pravosuđe i policija dominantno djeluju kao represivni mehanizmi, a ako postoje pomažući stručnjaci oni su jasno odvojeni u tim sustavima kao oni koji pomažu i na strani su korisnika. S druge strane, liječnici, medicinske sestre, zdravstveni djelatnici, duhovnici, nastavnici, stručni suradnici u školama primarno su podržavajuće profesije, a tek rubno represivne. Dapače, liječnici ili duhovnici, maksimalno će štiti taj integritet svoje profesije, prije svega biti na službi korisnicima ili pacijentima (kakvi god oni bili) i braniti će se od pokušaja da im se nametne uloga ˝policajca˝.
Socijalni radnici gotovo u jednakim mjerama nadziru, ˝kažnjavaju˝ i pomažu. Istovremeno imaju moć i nemoć i ta kontradikcija koja je u definiciji profesije ponekada je shizofrenična. Zbog toga je odnos prema korisnicima vrlo specifičan i pun različitih doživljaja. Ljutnje, zahvalnosti, bijesa, bespomoćnosti… i sve to nekada u istom razgovoru, istim osobama, na istom mjestu.
Ali to je stvarnost profesije, stvarnost s kojom se svaki socijalni radnik u centru za socijalnu skrb i ustanovama socijalne skrbi budi i odlazi na posao i s kojom živi već gotovo 70 godina na ovim prostorima. 
To je stvarnost profesije u svim dijelovima svijeta.

TEZA 5. Sustav socijalne skrbi nije zapušten. Sustav socijalne skrbi je kao i svaki drugi javni sustav u Hrvatskoj prenapregnut, radi na granicama svoje izdržljivosti, zagušen je stalnim promjenama, mikro reformama, stalnim izmjenama zakona. Kako se podigne buka oko nekog pitanja, suočava se s ishitrenim promjenama. Kasnije kada se svjetla pozornice ugase, suoči se s činjenicom da je jedna nova ili promijenjena cigla u zidu izbila neku drugu bitnu (vidi TEZU 1). Kao i svaki drugi javni sustav, deficitaran je u ljudskim resursima, prostornim uvjetima rada i pod nedostatkom općeg društvenog dogovora što od tih sustava zapravo želimo. Međutim, sustav nije zapušten. Taj je sustav, kao i drugi javni sustavi doživio posljednjih godina značajna infrastrukturna i druga ulaganja, uloženi su snažni napori u razvoj izvrsnosti, jačanje kompetencija stručnjaka i dovođenje sustava socijalne skrbi bliže standardima usporedivima onima na europskoj razini kao najvišima na globalnoj sceni.
No, sustav dalje ne možemo rastezati.
Sustav ne smije biti proizvod ad hoc-izma i prigodničarske obrane protiv lobističkih grupa koje se hrane sistemskim greškama, već rezultat uvođenja reda i mjesto gdje se implementira društvena orijentacija prema važnim socijalnim pitanjima. Imamo li uopće stav prema socijalnim problemima ili socijalnim pitanjima? Ne samo prema prepoznavanju problema, nego i njihovom rješavanju.

TEZA 6. Građanski aktivizam ne može zamijeniti ulogu sustava koji mijenja i uređuje sam sebe. Koliko god to zvučalo nelogično, to je tako jer u definiciji sustava postoje već predviđeni razvojni i korektivni mehanizmi. Sustav socijalne skrbi oplemenjen je građanskim aktivizmom. 
Postoje divni, mnogobrojni hvale vrijedni herojski potezi naših sugrađana koji su osobno pogođeni nekom nevoljom posvetili svoj život za bolje sutra. Roditelji djece s teškoćama u razvoju, žrtve nasilja, osobe koje žive u siromaštvu ili beskućništvu, osobe s invaliditetom i mnogi drugi stvorili su takve inicijative u zajednici koje su morale postati standard ugrađen u zakonodavstva. Međutim, aktivizam je uvijek artikuliran oko nekog konkretnog pitanja, prijedloga ili konkretnog izvora nezadovoljstva. Aktivistički napori da bi bili učinkoviti i ostvarili cilj, trebaju imati jasno artikuliran jedan ili nekoliko konkretnih zahtjeva: npr. Treba ubrzati postupak oduzimanja roditeljske skrbi; Treba povećati naknadu roditeljima njegovateljima; Treba povećati osnovicu za izračun naknada; Treba povećati kaznu zatvora za počinitelje nasilja u obitelji, Treba donijeti zakon o životnom partnerstvu parova u istospolnim zajednicama… Aktivizam kao emocijama i iskustvom vođena borba građana ne može biti zamjena za sustav kojemu smo povjerili društvene funkcije i nema kapaciteta baviti se njegovom cjelovitošću. 
Postoji mainstream sustav koji ima javni mandat i čitav zakonodavni sustav koji podupire taj mandat. Aktivističke grupe nerijetko imaju međusobno suprotstavljene zahtjeve i treba svakoj od njih dati priliku za dijalog, ali one ne mogu postati idejni začetnici cjelovitog razvoja sustava. Aktivistička inicijativa postaje temeljni dio sustava tek kada se ona institucionalizira. Institucionalizacija aktivnosti stvara podlogu da određeni društveni akter preuzima ne samo prava, nego i javne odgovornosti. Hoće li se građanska inicijativa institucionalizirati u oblik građanskog nadzora, ovisi o dva temeljna pitanja:
Jesu li javni sustavi (ne samo sustav socijalne skrbi, već i pravosuđe, zdravstvo, obrazovanje i drugi) spremni za takav oblik nadzora? Jesu li korisnici, koji se u svakom od ovih javnih sustava nerijetko nađu kada su u najranjivijim fazama života, spremni da uvid u njihove osobne sudbine imaju drugi građani kojima nije povjeren društveni mandat, ne obvezuje ih etički kodeks profesije i zakonodavni okvir na zaštitu njihova dostojanstva i integriteta?
I da, ne treba niti posebno isticati da na aktivističkoj sceni ne smije biti jednakih i jednakijih, posebice ako ta nejednakost ne proizlazi iz prethodnog iskustva djelovanja, već je rezultat nekih osobnih i socio-demografskih obilježja aktera.

TEZA 7. Nitko ne želi toksično društvo javnog zlostavljanja, medijskog linča i aktivističkog bullyinga.
Ako brinemo jedni za druge, brinimo jedni za druge. Pravedno i čovjekoljubivo društvo nije toksično društvo. U zlostavljačkom odnosu žrtva razvije strah od počinitelja, čak i u trenucima kada počinitelja nema ili tek dolazi. Osjećate li strah kada napišete nešto na portalu da će vas netko izvrijeđati, omalovažiti, opsovati vam sve sveto, dijeliti i razvlačiti vašu objavu, možda i zaprijetiti? Zapljusne li vas govor mržnje i ponuka da se osjećate malo i beznačajno, a ne razumijete što ste Bogu skrivili? Počinjete li cenzurirati sami sebe od straha? Jesmo li stvorili već sada atmosferu javnog anonimnog virtualnog zlostavljanja?
Jedan od idejnih začetnika aktivizma Saul Alinsky rekao je da društvena borba za pravdu nema smisla ako nema krivca i žrtve. Ako se svijet barem idealtipski ne polarizira na ove dvije strane. Aktivizam za razliku od humanitarnog rada nije vođen sažaljenjem nego ljutnjom. Borba za pravdu daje nam osjećaj kontrole, i da - gotovo sve je u toj borbi legitimno. 
Alinsky gotovo makijavelistički navodi čitav niz radnji koje opravdava u toj borbi - prijetnje, ometanje sustava, izrugivanje i cinizam, stalno držanje očiju na meti i stalni pritisak.
S druge strane, aktivisti imaju i jednu divnu karakteristiku koja ih drži u naboju ljutnje i sukoba. Oni su spremni riskirati, oni dijele svoja osobna iskustva i svoje osobne ranjivosti i nastupaju pred javnosti ogoljeni u svojim slabostima. Riskiraju na svim poljima. 
Predvodnici aktivizma gotovo nikada nisu ljudi koji nisu spremni podijeliti svoju osobnu priču, saznanja, iskustva, izložiti se. 
Zamislite rizik koji preuzima slavna holivudska glumica dijeleći iskustva seksualnog zlostavljanja i razotkrivajući glumački establishment. Zamislite rizik koji preuzima srpska glumica na početku svoje karijere provodeći sate u sudnici. Zamislite rizik koji preuzimaju brojni naši prezaduženi građani kada protiv banke prema kojoj su u dužničkom ropstvu podižu glas i izlaze na sud. Da, ovim ljudima društvo duguje da ih čuje i uvaži njihov glas.
Ali aktivizam ne smije prerasti u aktivistički bullying, inače će se opet dogoditi da će revolucija pojesti svoju djecu.
U situacijama kada nas potresaju ovakve ljudske tragedije poput grubog obiteljskog zlostavljanja, kao ljudi ne možemo ostati imuni. Ne samo da smo kao ljudi tužni, nego i beskrajno ljuti. Ljuti i spremni da izađemo na ulicu u borbu protiv nečega što je duboko nepravedno. Osjećamo u duši da je duboko nepravedno.
Međutim naša borba nema smisla, ako ne znamo protiv koga se borimo. 
Moramo pronaći krivca. Hm. Možda smo nekada ljuti na život, na situaciju, a da nemamo u koga uperiti prstom. Naravno bolje je da imamo nekoga u koga ćemo uperiti prst, jer ćemo tako povratiti osjećaj smisla, reda i kontrole.
No, što ako je naša agresija pomaknuta? Što ako smo zavrtili ražanj za bilo koje žrtveno janje koje će nam se naći na putu. Pa makar to bio cijeli jedan sustav i cijela jedna profesija. Što očekujemo da se dogodi u takvom društvu, takvoj atmosferi? Kakvu to društvenu odmazdu priželjkujemo? Danas možemo svakoga diskreditirati, osobno i profesionalno, poniziti i pogaziti mu dostojanstvo. Hoće li zbog toga biti manje tragedija? Bojim se da na žalost ne. Hoćemo li radi toga mi biti sretniji ljudi? Bojim se da ne.

Povodom napada na djelatnike Centra za socijalnu skrb Ivanić Grad, molimo javnost da se suzdrži od napada, prijetnji, govora mržnje i negativnih komentara prema stručnim radnicima i drugim djelatnicima sustava socijalne skrbi.
Apeliramo i na javne osobe te visokopozicionirane predstavnike resornog Ministarstva da osvijeste kako njihova javno izgovorena riječ, a posebice prozivanje djelatnika sustava socijalne skrbi nekompetentnima, krivcima i odgovornima za sve loše u sustavu, ima dodatno negativan učinak na sigurnost djelatnika sustava socijalne skrbi. 

Posljednjih nekoliko dana kao strukovna organizacija s terena zaprimamo obavijesti o povećanju broja prijetnji smrću i uvreda.  

Osuđujemo svaki oblik nasilja te pozivamo sve nadležne institucije da zaštite djelatnike sustava socijalne skrbi, a posebice socijalne radnike koji su najizloženiji napadima. 

Hrvatska komora socijalnih radnika

Kao ljudi koji smo prvenstveno dio društva u kojem živimo, a potom i stručnjaci koji pružaju sustavnu podršku ljudima u potrebi, izražavamo istinsko žaljenje za nedavni događaj koji je rezultirao smrću djevojčice.   

Svima nam je važno da živimo u društvu koje ima nultu toleranciju na nasilje bilo koje vrste te cijenimo svaku inicijativu i aktivnost koja doprinosi tome cilju. Međutim, linč kojem su izloženi zaposlenici sustava socijalne skrbi tome sigurno neće doprinijeti.

U  ovim trenucima struka, kao i obično, nije u mogućnosti iznijeti svoje mišljenje radi zaštite službene tajne. Socijalni radnici postupaju i postupat će sukladno važećim zakonima, pravilnicima, kao i Etičkom kodeksu socijalnih radnika.

Za dan 06.04.2021. godine s ministrom Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, dogovoren je  sastanak građanske inicijative kojoj je, čini se, jedini cilj linč i kažnjavanje. Potrebno je naglasiti da navedene „inicijative“ čine osobe koje nisu kvalificirane, stručne i obrazovane za rad u sustavu socijalne skrbi, niti poznaju i razumiju problematiku i rad sustava socijalne skrbi. Smatramo da do korjenitih promjena u sustavu socijalne skrbi neće dovesti niti najave traženja otkaza, oduzimanje licenci za rad i prijetnje zatvorom za nadležne stručnjake koji su radili s obitelji preminule djevojčice. Struka socijalnog rada ima potrebne mehanizme nadzora nad svojim radom, a to su nadležno ministarstvo i strukovna komora socijalnih radnika.

Socijalni radnici kontinuirano pozivaju na međuresornu suradnju, smanjenje javnih ovlasti i poštivanje normativa u pogledu broja korisnika, uvažavanje mišljenja i iskustva struke te na strukturalne promjene za koje je odgovorno nadležno ministarstvo.

Apeliramo da nadležni ministar kao odgovorna osoba bez odgode pokrene potrebne promjene u sustavu uz konzultaciju i uvažavanje glasa stručnjaka - socijalnih radnika, koji na navedenu problematiku upozoravaju dugi niz godina.

U ime Upravnog odbora Hrvatske komore socijalnih radnika

Predsjednik

mr. sc. Antun Ilijaš, diplomirani socijalni radnik

 

Maxportal.hr – Prijamom Jelene Veljače ministar te ponizio struku i zaposlene u centrima za socijalnu skrb

Indeks.hr - Socijalni radnik o Veljači: Želite li da Vas operira liječnik ili netko priučen?

Glasistre.hr – Komora: Promjene u sustavu potrebne su uz konzultacije sa socijalnim radnicima

Rtl.hr - Predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika: Radimo kvalitetan i odgovoran posao i na 3 slučaja u ovih 12 godina ne možemo govoriti da sustav ne funkcionira

Dnevnik.hr – Ministar Aladrović: "Reforme se ne događaju nasilno, reforme se ne događaju linčem. Osuđujem taj čin i kao resorni ministar i s ljudske strane"

Vijesti.hrt.hr – Aladrović o smrti djevojčice: Odgovornost leži na svima nama

Otvoreno.hr – Predstavnici komora istaknuli probleme: Nemamo bolji sustav od ovoga; Aladrović: Svi oni koji su neodgovorni u svom poslu morat će otići

Telegram.hr – Aladrović: Po svemu sudeći, pokazat će se određena odgovornost Centra

Net.hr – Ilijaš se požalio, smeta ga što su uvijek oni krivi: Znate, majka je došla u Centar, to nije bila majka koja je bila nesuradljiva…

Hrvatska-danas.com – Predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika odgovorio na pitanje: Jeste li ipak bijesni i je li Vam neugodno kao socijalnom radniku?

Nacional.hr – Ilijaš: Trebaju li udruge kreirati socijalnu politiku i zakone

Kastela.org – Hrvatska komora socijalnih radnika uputila apel Ministarstvu socijalne politike

Vijesti.hrt.hr – Komora: Promjene u sustavu uz konzultacije sa socijalnim radnicima

Tportal.hr – Šef komore socijalnih radnika: Određene inicijative i grupe ljudi vrše linč na socijalne radnike

Tportal.hr – Oglasila se Komora socijalnih radnika: Svima nam je važno da živimo u društvu nulte tolerancije na nasilje. Linč kojem su izloženi zaposlenici sustava socijalne skrbi tome sigurno neće doprinijeti

Hr.n1info.com – Hrvatska komora socijalnih radnika uputila apel Ministarstvu socijalne politike

24sata.hr – Oglasila se i Komora socijalnih radnika: Javni linč i kazne neće pridonijeti boljem sustavu

Rtl.hr – Predsjednik Upravnog odbora Hrvatske komore socijalnih radnika žali se da su izloženi linču

Narod.hr – Komora socijalnih radnika: Inicijativu „Spasi me“ čine osobe koje nisu kvalificirane za rad u sustavu socijalne skrbi

Večernji.hr – Komora socijalnih radnika napala inicijativu Jelene Veljače: Nisu stručni, jedini cilj im je linč

Net.hr – Komora socijalnih radnika napala Jelenu Veljaču: Jedini cilj te inicijative je linč i kažnjavanje

Indeks.hr – Komora socijalnih radnika napala Jelenu Veljaču

Novilist.hr – Komora socijalnih radnika napala Jelenu Veljaču: Jedini joj je cilj linč i kažnjavanje

Monitor.hr – Komora socijalnih radnika napala Jelenu Veljaču

Dnevno.hr – Komora socijalnih radnika oštro o Veljačinoj inicijativi: Takve osobe nisu kvalificirane, stručne i obrazovane za rad u sustavu socijalne skrbi niti poznaju problematiku i rad sustava

Priznajem.hr – Komora socijalnih radnika žestoko prozvala Jelenu Veljaču

Teleskop.hr – Šef Komore socijalnih radnika tvrdi da neke inicijative pozivaju na linč: Je li mislio na Jelenu Veljaču?

Jutarnji.hr – U Komori socijalnih radnika bijesni na „Spasi me“, na sastanku s Aladrovićem i kći bivše ministrice

Zagreb.info – Veljača dobila po nosu: Nazvali je neobrazovanoj, nekvalificiranom i nestručnom

7dnevno.hr – Ilijaš oštro prema Veljači: Takve osobe nisu kvalificirane te ne poznaju rad sustava

Dalmatinskiportal.hr – Komora socijalnih radnika napala Jelenu Veljaču

Hrvatska komora socijalnih radnika upućuje molbu medijima, ali i čitateljima, da se suzdrže od tendencioznog izvještavanja, kao i komentiranja slučaja dvogodišnje djevojčice koja je s povredama primljena u Kliniku za dječje bolesti Zagreb.

Podsjećamo kako je kriminalističko istraživanje, da bi  se isključila ili potvrdila pretpostavka o zlostavljanju djeteta, u toku. Isto tako, Hrvatska komora socijalnih radnika uputila je stručni nadzor  nad radom socijalne radnice,  dok će resorno ministarstvo provesti upravni i inspekcijski nadzor te   utvrditi  postupanje nadležnog centra za socijalnu skrb. U interesu je djeteta, obitelji ali i javnosti da se jasno rasvijetle sve okolnosti koje su dovele do povreda djeteta.

Zahvaljujemo se na razumijevanju i želimo  oporavak djevojčici.

Hrvatska komora socijalnih radnika

Hr.n1info.com - Ilijaš: Socijalne radnike treba rasteretiti, trenutno imaju 150 javnih ovlasti

U Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike dana 22.ožujka 2021. godine održan je sastanak ministra Josipa Aladrovića s predsjednicom Hrvatske udruge socijalnih radnika Šteficom Karačić i predsjednikom Hrvatske komore socijalnih radnika Antunom Ilijašem. Uz ministra Aladrovića sastanku su nazočile državna tajnica Marija Pletikosa, te Ravnateljica uprave za obitelj i socijalnu politiku Marija Barilić.

Sastanak je održan na inicijativu strukovnih organizacija s ciljem upoznavanja resornog ministra s ulogom, najvažnijim aktivnostima i izazovima Hrvatske udruge socijalnih radnika i Hrvatske komore socijalnih radnika u procesima razvoja profesije i unapređenja sustava socijalne skrbi i drugih područja djelatnosti socijalnog rada.

Tijekom razgovora ministru su prezentirana dosadašnja iskustva suradnje profesionalne zajednice s resornim ministarstvom s posebnim naglaskom na nedovoljno uvažavanje stavova, mišljenja i prijedloga stručne prakse u procesima zakonodavnih promjena koje bi trebale unaprijediti socijalnu zaštitu i kvalitetu života najosjetljivijih socijalnih skupina u našoj zemlji, te povećati dostupnost i bolju ciljanost socijalnih usluga .

Ministar je upoznat s odlukom udruge socijalnih radnika o podnošenju ustavne tužbe zbog povrede temeljnih prava stručnih radnika Centara za socijalnu skrb koji su bez prethodnog pristanka dužni obavljati poslove neposrednog skrbništva. U tom kontekstu predložena je žurna izmjena odredbi Obiteljskog zakona koje reguliraju ovo područje. Zatražena je daljnja zaštita digniteta i sigurnosti stručnjaka, rasterećenju javnih ovlasti zaposlenika Centra za socijalnu skrb a u skladu s obećanjima Andreja Plenkovića, predsjednika Vlade Republike Hrvatske nakon ubojstva naših kolega u Centru za socijalnu skrb Đakovo i drugih povreda prava socijalnih radnika tijekom obavljanja svakodnevne prakse.

Upućen je apel ministru za snažnije javno promicanje i afirmaciju djelatnosti socijalne skrbi i zalaganje za ovaj sustav na najvišim razinama vlasti kroz osiguranje potrebnih resursa i prezentiranje dobre prakse umjesto stalnih sumnji i kritika našeg rada.

Izraženo je zadovoljstvo socijalnih radnika osnivanjem Zavoda za socijalni rad s nadom da će ova promjena u ustrojstvu resornog ministarstva biti regulirana budućim novim Zakonom o socijalnoj skrbi, te da će se jasnijom i bržom pravnom regulativom zaštiti standardi struke socijalnog rada u Republici Hrvatskoj, odnosno onemogućiti zapošljavanje na poslovima socijalnog rada osoba školovanih u trećim zemljama bez prethodne procjene njihovih stručnih kompetencija.

Tijekom razgovora ministar je istaknuo značaj kontinuiranog dodatnog usavršavanja stručnjaka u skladu s potrebama prakse, te najavio strukturne promjene kojima će se osigurati jasna, ujednačena organizacijska struktura Centara za socijalnu skrb kroz jaču centralizaciju sustava.

Sastanak je završio dogovorom o nastavku suradnje i zajedničkom djelovanju u prevladavanju sadašnjih i budućih izazova sa kojima se naša profesija kontinuirano suočava.

Hrvatska udruga socijalnih radnika
Štefica Karačić, diplomirana socijalna radnica

Hrvatska komora socijalnih radnika
mr.sc. Antun Ilijaš. diplomirani socijalni radnik

Povodom vijesti o smrti tromjesečnog djeteta Hrvatska komora socijalnih radnika i Centar za socijalnu skrb Grubišno polje upućuju javnosti slijedeće zajedničko priopćenje:

Nadležni centar za socijalnu skrb postupajući sukladno pravilima struke i zakonskim okvirima utvrdio je kako je roditeljima potrebna stručna pomoć i podrška u brizi za djecu. Tijekom procjene roditeljskih sposobnosti nije utvrđen rizik zanemarivanja niti potreba izdvajanja iz obitelji. Tijekom tretmana roditeljima je pružana psihosocijalna pomoć u jačanju roditeljskih kapaciteta. Dijete je također bilo u tretmanu nadležnog liječnika obiteljske medicine  i patronažne sestre.
Do dovršetka kriminalističkih i zdravstvenih vještačenja ne može se sa sigurnošću zaključivati o uzrocima smrti djeteta, te molimo građane i medije da unaprijed ne donose zaključke o mogućim uzrocima.
Molimo građane,  posebno medije, da se u najboljem interesu maloljetnog djeteta i dodatne traumatizacije roditelja suzdrže od daljnjeg eksponiranja slučaja u medijima.

Hrvatska komora socijalnih radnika i Centar za socijalnu skrb Grubišno Polje

Povodom članka objavljenog na portalu "Telegram", pod naslovom „Socijalna služba uzela im djecu, jer je kuća u kojoj žive stradala u potresu“, a nakon objave snimki izjava oca maloljetne djece na društvenim mrežama u svrhu točnog informiranja javnosti, objavljuju slijedeće:

Djeca nisu izdvojena iz obitelji zbog oštećenja kuće nastalih od potresa!

Centar za socijalnu skrb Sisak, postupajući u skladu s zakonom propisanom procedurom, koristeći suvremene metode i instrumente socijalnog rada, procjenu ugroženosti djece, utvrdio je kako život i zdravlje djece u trenutnoj sredini nisu sigurni, te je postupio temeljem Obiteljskog zakona i izdvojio djecu iz obitelji. Stručna odluka donesena je uslijed utvrđene prisutnosti brojnih rizičnih faktora na strani roditelja; neadekvatni roditeljski odgojni postupci, procijenjena higijenska i odgojna zapuštenost, moguće samoozljeđivanje djece zbog odsutnosti kontrole roditelja, vidljiva uznemirenost djece uslijed neadekvatnih roditeljskih postupanja u prisutnosti stručnih radnika te drugi. Uz navedeno, obzirom da majka nije pristajala na suradnju sa stručnim radnicima prilikom obilaska obitelji morala je intervenirati i policija.

Postupajući u najboljem interesu djeteta te štiteći prvenstveno njihov život i zdravlje, Centar za socijalnu skrb Sisak primjenom instrumenata socijalnog rada te temeljem psihološke procjene ugroženosti djeteta donosi na zakonu utemeljenu odluku žurnog izdvajanja djece u obitelj udomitelja. Takva odluka nije nastupila kao posljedica loših stambenih uvjeta uslijed oštećenja nastalih potresom. Nakon što roditelji stvore adekvatne uvjete uz podršku stručnih radnika centra i u rješavanju stambenih pitanja, koji je u realizaciji sa Središnjim uredom za stambeno zbrinjavanje, te ostvare pozitivne pomake u okviru roditeljskih kapaciteta, bit će omogućeno spajanje majke i djece s ocem. Za to vrijeme, djeca su zbrinuta zajedno s majkom u udomiteljskoj obitelji od 1.2.2021. kada je majka pristala na smještaj uz djecu. Roditeljima i udomiteljima, stručni radnici sustava socijalne skrbi, pružaju punu podršku u jačanju roditeljskih kapaciteta i uspostavi sigurnih uvjeta za život djece.

Važno je znati kako je prema preporuci Pravobraniteljice za djecu o zaštiti privatnosti djece u medijima u medijskim objavama nužno zaštititi identitet djece koja su privremeno ili trajno izdvojena iz svojih obitelji zbog različitih obiteljskih teškoća. Samim time nije dovoljno samo prikriti djetetovo ime i prezime i njegov lik na snimci, već se ne smiju objaviti ni imena njegovih roditelja. Ukoliko roditelji pristaju na takve objave i snimanja, oni čine daljnju štetu na račun vlastite djece, a isto se odnosi na snimatelja na društvenim mrežama.

Molimo građane i medije da se u najboljem interesu maloljetne djece suzdrže od daljnjeg eksponiranja ovog slučaja na društvenim mrežama i u medijima, jer time doprinose i otkrivanju identiteta maloljetne djece.

Tražimo od uredništva Telegrama da ispravi netočan naslov navedenog članka i ukloni fotografije maloljetne djece.

Zaštitimo djecu!

Hrvatska komora socijalnih radnika i Centar za socijalnu skrb Sisak

Na konferenciji Nacionalnog stožera civilne zaštite u ime svih članova stožera ministar Božinović uputio je posebne zahvale svim djelatnicima sustava socijalne skrbi koji sustav socijalne skrbi u ovakvim teškim uvjetima održavaju stabilnim!

https://www.youtube.com/watch?v=9NkP7sZ45a8

Profesija socijalnog rada jedna je od najstresnijih, a biti socijalni radnik danas je teže nego ikad prije. U profesionalnim krugovima često neformalno govorimo o sve češćim i ozbiljnijim oboljevanjima socijalnih radnika, a da pri tome ne raspolažemo konkretnim podacima. Stoga je Hrvatska komora socijalnih radnika u razdoblju od 23. do 31. listopada 2019. godine provela istraživanje među svojim članovima s ciljem ispitivanja izvora profesionalnog stresa te zdravstvenog stanja socijalnih radnika.

Sociodemografkska i profesionalna obilježja

U istraživanju je sudjelovalo 739 socijalnih radnika iz cijele Republike Hrvatske.

Prema broju godina radnog staža, najviše sudionika ima između 11 do 30 godina radnog staža (43,85%). Zatim, od 1 i 10 godina radnog staža (41,56%), a više od 30 godina radnog staža ima 15,01% sudionika.

Najveći broj sudionika zaposlen je u sustavu socijalne skrbi (88,36%) pri čemu najčešće u centru za socijalnu skrb (72,94%). Od ostalih sustava, izdvaja se sustav zdravstva a 3,65% sudionika te NGO sektor sa 1,76% dok su ostali sustavi (pravosuđe, sustav odgoja i obrazovanja, privatna praksa, poslovni sektor, ministarstva, lokalna i regionalna samouprava) zastupljeni s manje od 1% sudionika.

PROFESIONALNI STRES SOCIJALNIH RADNIKA

U tablici su prikazani izvori profesionalnog stresa socijalnih radnika poredan od najsnažnijeg do najmanje snažnog.

 

Rb. Izvor profesionalnog stresa Aritmetička sredina (M) St. devijacija
1. Prozivanje socijalnih radnika u medijima (novine, televizija, portali) 4,32 0.91
2. Nedostatak smještajnih kapaciteta 4,22 1.07
3. Nedostatak institucija za daljnji specijalizirani tretman korisnika 4,19 0.96
4. Česta izloženost kritikama javnosti 4,13 1
5. Preopterećenost poslom (rokovi, velik broj korisnika) 4,13 0.89
6. Nemogućnost udovoljavanju korisnikovim zahtjevima zbog objektivnih okolnosti (nedostatak sredstava, institucija i sl. ) 4,09 0.93
7. Nametanje poslova koji ne spadaju u opis mog radnog mjesta 4,00 1.13
8. Izloženost verbalnoj agresiji korisnika 3,97 1.05
9. Nedostatak udomiteljskih obitelji 3,96 1.2
10. Nejasna tumačenja zakonskih odredbi 3,8 0.99
11. Omalovažavanje od strane drugih stručnjaka 3,69 1.12
12. Česte promjene zakonskih regulativa 3,62 1.07
13. Loša suradnja s drugim institucijama 3,61 1.02
14. Male mogućnosti napredovanja 3,31 1.23
15. Izloženost fizičkim napadima korisnika 3,25 1.43
16. Loše rukovođenje (voditelj, predstojnik, ravnatelj) 3.23 1.33
17. Izostanak podrške kolega 3,01 1.24
18. Loši međuljudski odnosi unutar ureda 2,97 1.32
19. Neprikladan prostor za rad (veličina ureda, djeljenje ureda s drugim radnikom) 2,89 1.51
20. Neopremljen prostor za rad (računala, namještaj i sl) 2,51 1.37
21. Znatno veća zastupljenost žena među zaposlenicima 2,42 1.27

 

Fizički napad u posljednjih godinu dana je doživjelo 4% sudionika pri čemu 83% NIJE otišlo na bolovanje nakon doživljenog napada. Razlozi neodlaska na bolovanje su: posao bi mi se nagomilao; primio/la bi manju plaću, a imam djecu; želio/la sam sve izdržati; nisam imao/la vidljive ozljede. Verbalni napad u posljenjih godinu dana doživjelo je 36.67% sudionika.

ZDRAVLJE SOCIJALNIH RADNIKA

Uslijed izloženosti profesionalnom stresu javljaju se i posljedice koje se ogledaju u svakodnevnom psihofizičkom funkcioniranju. Najčešći osjećaji s kojima su suočeni u svom radu su : osjećaj umora čak i kad se naspavam (M=3.69); razdražljivost i napetost (M=3.64); osjećaj sniženog raspoloženja (M=3.34); problemi sa spavanjem (M=3.34) te malo interesa ili zadovoljstva u obavljanju poslova (M=3.17).

U proteklih godinu dana 48,58% sudionika koristilo bolovanje, a prosječna dužina korištenja bolovanja je 7 dana. Zabrinjavajuće je da je čak 50,47% (N=373) sudionika suočeno s dugotrajnom bolesti ili dugotrajnim zdravstvenim problemom.

Najčešće bolesti su: visok krvni tlak – 21%; kronična oboljenja kralježnice – 33%, visok kolesterol i masnoće – 25%, te depresija – 15%. Bolesti štitnjače su identificirane kao specifičan problem u populaciji („po pitanju zdravlja mog i mojih kolega koji smo u većem dijelu zaposleni u Centru oko trideset godina mogu reći da gotovo sve kolegice imaju probleme sa štitnom žlijezdom i uzimaju terapiju duže godina, ja sam osobno operirala tumor do štitnu žlijezde i režanj štitne žlijezde“). Pri tome 1 sudionik navodi kako trenutno ima dijagnozu karcinoma štitnjače!

Iznimno zabrinjavajuć podatak

„Nakon 9 godina rada po centrima za socijalnu skrb, u 36. godini života dijagnosticiran mi je karcinom štitnjače. Nehumani radni uvjeti i svakodnevni stres su zasigurno doprinijeli nastanku karcinoma. Iz tog razloga odlučila sam se prestati baviti socijalnim radom u Hrvatskoj. Još sam relativno mlada pa sreću u struci možda ostvarim u nekoj uređenoj zapadnoj državi koja brine o svojim zaposlenicima (građanima).“

No, bez obzira na sve lošije zdravlje, socijalni radnici (u sustavu socijalne skrbi) imaju pravo na sistematski pregled samo svake 2 godine (podatak za CZSS Zagreb). Omogućavanje sistematskih pregleda za zaposlene socijalne radnike ovisi o materijalnim sredstvima centara za socijalnu skrb i drugih ustanova zbog čega socijalni radnici odlaze na sistematski i rjeđe od 2 godine.

Pozivamo sve koji su javno, na društvenim mrežama, objavili i dijelili fotografije te osobne podatke djece za koje postoji osnovana sumnja u počinjenje kaznenog djela silovanja, kao i podatke o njihovim obiteljima, da se suzdrže od daljnjeg dijeljenja tih podatka. Naime, kao što su brojni mediji pozvali, širenje podataka o identitetu maloljetnih počinitelja kaznenih djela i žrtvi predstavlja kršenje zakonskih propisa; (Obiteljski zakon, Zakon o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u kaznenom postupku i ostali). Navedeni zakoni propisuju zaštitu djece i mladih, te mlađih punoljetnika.

Podržavamo sve medije koji pozivaju da se osobni podaci djece pod opravdanom sumnjom na počinjenje kaznenog djela ne objavljuju i ne dijele, jer direktno predstavljaju opasnost za otkrivanje identiteta djeteta žrtve! Širenjem takvih informacija i objavljivanjem osobnih obiteljskih priča, podataka i ostalih detalja, djecu izlažemo ponovljenom stresu i pritisku, čime nažalost ne umanjujemo nego povećavamo štetne posljedice za njihovo odrastanje. Takve objave primarno štete djeci, koja su na taj način ponovno izložena proživljenoj traumi.

Molimo nadležne institucije, da prije svega radi zaštite interesa djece i prevencije mogućih negativnih posljedica, povećanih rizika od nasilja i stigmatizacije, hitno poduzmu mjere iz svoje nadležnosti. Potpisnici ovog pisma podržavaju sve legalne građanske akcije, ali upozoravamo na ugrožavanje prava djece. Potičemo i sve sustave i organizacije koje se bave zaštitom djece žrtava nasilja na zajedničku suradnju u svrhu dobrobiti kako žrtava tako i počinitelja.

Kao društvo u cijelosti, moramo stajati iza poruke da se nasilje u bilo kojem obliku, prema djeci i prema bilo kome ne smije i neće tolerirati.

Hrvatska komora socijalnih radnika i Hrvatska udruga socijalnih radnika

Na skupu orgaiziranom od strane SZDSSH u povodu predstavljanja publikacije "Jačanje socijalnog dijaloga – Jačanje sektorskog socijalnog dijaloga u području socijalne skrbi" Nela Pamuković, voditeljica Povjerenstva za odnose s javnošču HKSR-a sudjelovala je kao moderatorica.

Predsjednik HKSR-a, mr.sc. Antun Ilijaš istaknuo je kako se postojeće stanje snažno odražava na socijalne radnike što se vidi po njihovim bolestima i bolovanjima! U sklopu znanstveno-istraživačkog projekta "Socijalni rad u centrima za socijalnu skrb u Republici Hrvatskoj" Hrvatska komora socijalnih radnika prva će istražiti i javnosti prezentirati zastupljenost bolovanja i (kroničnih) oboljenja kod socijalnih radnika!

Predsjednik HKSR-a na skupu je naglasio i važnost otvorenog dijaloga i suradnje između Komore socijalnih radnika, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Hrvatske udruge socijalnih radnika, Sindikata zaposlenika u sustavu socijalne skrbi te Studijskog centra socijalnog rada u unaprjeđenju položaja profesije te rješavanju problema sustava socijalne skrbi.

#jednaodnas

Svi mediji u Republici Hrvatskoj izvijestili su i još uvijek izvještavaju javnost o tragičnom događaju u Đakovu u kojem je naša kolegica socijalna radnica ubijena, a kolega pravnik teško ranjen i bori se za život. Stručni radnici stradali su od dugogodišnjeg korisnika kojem su pružali podršku i pomoć. Svojim odgovornim radom štitili su upravo njegova prava.

Nakon tragičnog događaja društvene mreže, medijski portali prenose komentare nezadovoljnih korisnika sustava u kojem ni više ni manje podržavaju tragični čin i prenose poruke mržnje prema sustavu koji štiti najranjivije članove društva.

Samo neki od komentara jesu: „lagao bih kad bih rekao da mi je žao“, „ubojica treba biti proglašen ponosom Hrvatske“ „ubojici skidam kapu“ „socijalni radnici bi ovo trebali shvatiti kao upozorenje“, „dobili su što su zaslužili“.

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Hrvatska komora socijalnih radnika, Hrvatska udruga socijalnih radnika, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, oštro osuđuju ovakve natpise i pozivaju sve građane i institucije, medije, portale kao i naše korisnike da se ovakvi govori mržnje prijavljuju za to nadležnim institucijama.

Socijalni rad i njegovi nositelji socijalni radnici kao i drugi stručnjaci u sustavu socijalne skrbi educirani su i osposobljeni za rad s najtežim skupinama korisnika, motivirani su i senzibilizirani za potrebe korisnika, svoja znanja i vještine ulažu u poboljšanje skrbi za korisnike o kojima brinu: djeci koja žive u riziku, mladima, starijim osobama, osobama s invaliditetom, žrtvama svih oblika nasilja, bolesnima, ostavljenima. Ustanove za socijalnu skrb u svojim lokalnim zajednicama pokretač su brojnih akcija unaprijeđena kvalitete života građana, potiču socijalne promjene, ukazuju na važnost međuljudskih odnosa, a što je u skladu sa Etičkim kodeksom socijalnih radnika.

Ovim putem osuđujemo svaki govor mržnje, svaku uvredu, klevetu koja je usmjerena na sustav i njegove stručnjake, koji u uvjetima visokih rizika osiguravaju skrb i brigu za svoje korisnike.

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Hrvatska komora socijalnih radnika
Hrvatska udruga socijalnih radnika
Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske

Preuzmite dokument

„Kada svatko misli da može biti socijalni radnik“

Hrvatska komora socijalnih radnika u ime svih socijalnih radnika Hrvatske ovim putem poručuje da smo voljni saslušati i čuti sve kritike i probleme na koje nailaze korisnici. Svi korisnici koji imaju prigovor na rad socijalnog radnika mogu se, kao i do sada, obratiti Hrvatskoj komori socijalnih radnika telefonom, mailom ili pisanim putem. Svi kontakt podaci dostupni su na stranici hksr.hr. Upravo je Hrvatska komora socijalnih radnika tijelo koje procjenjuje stručnost rada socijalnih radnika o čemu se, namjerno ili nenamjerno uporno izbjegava govoriti u javnosti. Stojimo iza svog rada i molimo korisnike da jasno izraze svoje nezadovoljstvo, kako bismo kontinuirano radili na poboljšanju socijalnih usluga, te naročito sigurnosti žrtava nasilja.

Nakon najave da se otvara posebna linija za pritužbe na socijalne radnike, socijalnim radnicima je sada uistinu previše. Dosta nam je da nestručna javnost uporno procjenjuje naš rad i stoga poručujemo: Stop nasilju nad socijalnim radnicima od strane javnosti! Bolja podrška žrtvama obiteljskog nasilja neće se osigurati linijom za pritužbe već ulaganjem u kapacitete i uvjete u kojima rade djelatnici centara za socijalnu skrb kao i u edukaciju stručnjaka. Komunikacijska linija za pritužbe moguće je najjeftinija stavka u državnom proračunu, samo je pitanje kakvu opću atmosferu stvaramo u javnosti o radu socijalnih radnika na terenu.

U javnom mnijenju stalno dolazi do prebacivanja odgovornosti isključivo na socijalne radnike kao dio sustava koji se bavi žrtvama nasilja, a ostali, jednako važni su pravosuđe, policija i školstvo. Socijalni radnici nisu jedina struka koja radi sa žrtvama nasilja, već zajedno s njima u Centrima za socijalnu skrb radi tim stručnjaka u sastavu: socijalni radnik, psiholog i pravnik. Odluke donose zajednički. Razočarani smo činjenicom što nitko ne spominje sporost sudova i potrebu bolje educiranosti policijskog osoblja o čijem radu ovise i odluke koje se donose u Centru za socijalnu skrb. Nadalje, nitko ne spominje kako socijalni radnik nije čarobnjak koji može za žrtvu nasilja pronaći mjesto u skloništu koje ne postoji. Stoga, socijalni radnici apsolutno odbijaju biti taoci loših sustava, zakona i užasnih uvjeta rada. Kome da se obrate socijalni radnici koji su žrtve nasilja od strane korisnika kada nemaju ni status službene osobe?

Pored ostalih oblika zaštite, sustav socijalne skrbi postoji i za žrtve nasilja, a insinuacije nestručnjaka koji se bave ovom tematikom u medijima podliježu kleveti. Pozdravljamo svaki entuzijazam i humanitarno djelovanje, ali zbog svih žrtava obiteljskog nasilja potrebno je da osobe koje nisu stručne i koje poduzimaju mjere isključivo iz osobnih razloga, prestanu izvoditi ovu populističku predstavu u medijima, jer nikome ne čine dobro.

Ministrica Nada Murganić navodi kako je važno da se razluči tko to toliko griješi i radi propuste kojima se čini šteta žrtvama. Radi dobrobiti naših korisnika važno je prestati s paušalnim procjenama rada socijalnih radnika. Ovim putem molimo našu ministricu da sukladno svojim ovlastima poveća broj radnika, osigura veća sredstva u proračunu za ulaganja u prostorne uvjete u kojima socijalni radnici i svi drugi djelatnici rade, poveća kapacitete za žrtve nasilja, pojača brojnost edukacija za rad s počiniteljima nasilja i zalaže se za bolja zakonska rješenja.

 

PREDSJEDNIK HRVATSKE KOMORE SOCIJALNIH RADNIKA:
mr.sc. Antun Ilijaš, diplomirani socijalni radnik

Zagreb, 3.4.2019.

Hrvatska komora socijalnih radnika podržava svaku javnu inicijativu u borbi protiv nasilja, ali ne i način na koji se ta borba trenutačno vodi na društvenim mrežama. Ovim putem želimo ukazati zabrinutost,  jer smatramo kako se brojnim komentarima i objavama stvara  atmosfera  linča prema socijalnim radnicima. Konkretnije, pokrenuta je akcija prikupljanja pritužbi na  rad socijalnih radnika, a posve je nejasno s kojim ciljem.  

Kao institucija,  HKSR  ima ovlast stručne pomoći, nadzora nad radom socijalnih radnika i rješavanja pritužbi na rad socijalnih radnika.  Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku ima ovlast upravnog i stručnog nadzora te rješavanje pritužbi na rad Centara za socijalnu skrb kao i svih ostalih ustanova unutar sustava socijalne skrbi.  

HKRS kao nadležno tijelo koje uređuje sva važna pitanja vezana za rad socijalnih radnika, svjesna je problema u radu, a na njih smo i ranije ukazivali. Suština problema s kojima se socijalni radnici susreću je premalo stručnog kadra, neadekvatni uvjeti rada te nedovoljno razvijena međuresorna suradnja s institucijama koje su isto tako dužne reagirati na svaki pojavni oblik nasilja.

Pozdravljamo svaku suradnju pa i donošenje Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji kao početak uže i preciznije suradnje, ali isto tako izražavamo zabrinutost da trenutačna komunikacija na društvenim mrežama, iznošenje teških, najčešće anonimnih optužbi ne pridonosi rješavanju problema. Dapače, unosi atmosferu straha u svakodnevni rad socijalnih radnika u Centrima za socijalnu skrb te nas udaljava od naših korisnika, čija nam dobrobit jest na prvom mjestu.

PREDSJEDNIK HRVATSKE KOMORE SOCIJALNIH RADNIKA:
mr.sc. Antun Ilijaš, diplomirani socijalni radnik

Uslijed aktualnih događaja koji se proteklih nekoliko dana zbivaju u Centru za socijalnu skrb Zadar i istovremenog medijskog praćenja navedenih situacija, ovim pismom želimo ukazati na važnost izvještavanja medija u skladu sa profesionalnim i etičkim načelima prvenstveno radi zaštite dobrobiti i prava djece, uvažavanja interesa građana, te zaštite digniteta struke socijalnog rada.

Ne želimo ni na koji način umanjiti važnost medija ni pravo informiranja javnosti, kao i ukazivanje na propuste nadležnih institucija, no ovakav način izvještavanja kojem smo izloženi ozbiljno ugrožava ne samo socijalne radnike već i obitelji o kojima se izvještava, a osobito djecu.

U skladu s Ustavom Republike Hrvatsker i Obiteljskim zakonom prvenstveno je pravo roditelja da skrbe o djetetu, a dužnosti Centra za socijalnu skrb da im pruža pomoć u slučaju potrebe prema načelima razmjerne i najblaže intervencije u obiteljski život .

Postupanje Centra za socijalnu skrb temelji se prije svega na sveobuhvatnoj obiteljskoj procjeni tima stručnjaka kojeg čine socijalni radnik, psiholog i pravnik, a koji svaki iz aspekta svoje profesije procjenjuje roditeljske kompetencije i rizike, te po potrebi predlažu mjere obiteljsko-pravne zaštite.

Oduzimanje roditeljima prava na stanovanje s djetetom predlaže se tek kada su iscrpljene sve druge mogućnosti i nakon što su se sve druge mjere i intervencije pokazale kao neučinkovite i nesvrsishodne, odnosno kada stručni tim procjeni da je unatoč svim poduzetim mjerama ozbiljno ugrožena dječja dobrobit, sigurnost, život, zdravlje i psihofizički razvoj.

U ovakvim situacijama konačnu odluku uvijek donosi sud, a temelji se na vrlo transparentnim dokazima prikupljenim temeljem sveobuhvatne procjene, rada s obitelji, jačanja roditeljskih kompetencija, poduzimanja različitih mjera obiteljsko-pravne zaštite s ciljem uklanjanja rizika, te u suradnji s ostalim stručnjacima koji se bave zaštitom dječje dobrobiti, a svaka mjera se sukladno Obiteljskom zakonu preispituje promjenom okolnosti, odnosno stvaranjem uvjeta za povrat djeteta u primarnu obitelj od strane roditelja.

Obzirom da je Centar za socijalnu skrb sukladno Konvenciji o pravima djeteta, zakonu i Etičkom kodeksu socijalnih radnika dužan štititi privatnost, a time i prava i interese djece i svih korisnika, ograničeni smo, odnosno onemogućeni u davanju relevantnih informacija u konkretnim slučajevima koji se iznose u medijima.

Iznošenjem osobnih podataka o djeci i njihovim roditeljima te izlažući ih u javnosti mediji dodatno traumatiziraju i viktimiziraju djecu i ugrožavaju njihova prava.

Interesi djece se štite kada se, u skladu s profesionalnim načelima, primjenjujući Etički kodeks novinarstva istinito izvještava, odnosno upozorava na nepravilnosti u radu institucija, zagovara pozitivne promjene i zalaže se za dosljednu primjenu zakona i preuzimanja odgovornosti nadležnih u slučajevima gdje su napravljeni propusti.

Novinarska sloboda javnog izražavanja ne bi smjela ugrožavati ljudska prava, stvarati atmosferu straha, pozivati na nasilje i netoleranciju.

Na taj način umjesto pozitivnog korektiva koji upozorava na nepravilnosti i potiče različite institucije na poboljšanje kvalitete postupanja, narušava se ugled profesije socijalnog rada kojim se stvara nepovjerenje čime se u znatnoj mjeri otežava i onemogućava socijalne radnike u obavljanju svakodnevnog posla s najranjivijim socijalnim skupinama, a socijalni radnici u Republici Hrvatskoj i članovi njihovih obitelji izloženi su visokom riziku od nasilja, različitim prijetnjama, pa i prijetnjama smrću.

Obzirom da je ovo samo jedan od niza slučajeva u kojima mediji čine štetu i socijalnim radnicima i njihovim korisnicima, te umjesto zaštite i zagovaranja njihovih prava potiču netoleranciju i nepovjerenje i izlažu nas riziku od nasilja, apeliramo ovim putem na novinare da se u svom radu vode profesionalnim i etičkim načelima i pozivamo na zajedničku suradnju.

S poštovanjem,

Hrvatska komora socijalnih radnika.